Izborni rezultati ostavili su Izrael bez jasne parlamentarne većine. Opozicija ima 67 mandata, ali njene podjele otežavaju formiranje vlasti.
Parlamentarni izbori u Izraelu završeni su bez jasnog pobjednika, a politički blokovi suočavaju se s potpuno različitim mogućnostima za formiranje nove vlade. Iako opozicija ima brojčanu prednost, premijer Benjamin Netanyahu nalazi se u povoljnijem položaju kada je riječ o mogućim političkim raspletima, ocjenjuje izraelski list Haaretz.
Prema rezultatima koje analizira Haaretz, opozicioni blok raspolaže sa 67 poslaničkih mjesta, dok Netanyahuov blok ima 53 mandata u Knesetu, koji broji ukupno 120 zastupnika.
Likud je osvojio 26 mandata, dok je stranka Yashar, koju predvodi bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske Gadi Eisenkot, dobila 21 mjesto.
Razlika između političkih blokova znatno je manja nego što su pokazivale prve izlazne ankete, prema kojima je opozicija mogla računati na čak 70 mandata, a Netanyahuovi saveznici na 50.
Haaretz posebno ukazuje na različit odnos Netanyahuovog političkog tabora i opozicije prema potencijalnim koalicionim partnerima.
Prema ocjeni lista, Netanyahu ne postavlja ozbiljna ideološka ili etička ograničenja kada je riječ o političkim savezništvima. Spreman je sarađivati s predstavnicima radikalnih političkih i vjerskih pokreta, uključujući one čiji su stavovi izrazito suprotstavljeni pojedinim državnim institucijama.
Nasuprot tome, opozicione stranke suočavaju se s unutrašnjim neslaganjima oko saradnje s arapskim političkim predstavnicima.
Haaretz podsjeća da arapski građani čine približno 21 posto stanovništva Izraela, ali da dio opozicionih političara unaprijed odbacuje mogućnost oslanjanja na njihove parlamentarne zastupnike.
List ukazuje i na različite reakcije na kontroverzne izjave vjerskih autoriteta i arapskih političara.
Tako su izjave utjecajnog rabina Dova Landa, koji je izraelske vojne operacije u Gazi nazvao „pravim ubistvom“, kao i pozivi rabina Yitzhaka Yosefa na suprotstavljanje vojnoj policiji, prošli bez političkih posljedica kakve se zahtijevaju u slučaju spornih izjava arapskih zastupnika.
Istovremeno, kada je jedan zastupnik Ujedinjene arapske liste izjavio da je Hamas također humanitarna organizacija, komentatori bliski Netanyahuu iskoristili su njegove riječi za osporavanje svake mogućnosti koalicione saradnje s arapskim strankama.
Posebnu pažnju Haaretz posvećuje optužbama Likuda da su arapske stranke „ukrale izbore“.
Netanyahuova stranka zatražila je uključivanje izraelske unutrašnje sigurnosne službe Shin Bet i policije u istragu navodnih izbornih nepravilnosti, iako za tvrdnje o izbornoj krađi nisu predstavljeni dokazi.
Haaretz takav postupak ocjenjuje kao izraz institucionalnog rasizma, ali i kao politički pokušaj da se spriječi eventualno formiranje manjinske vlade koja bi zavisila od podrške Ujedinjene arapske liste i Zajedničke liste.
Upravo je takav scenarij neposredno nakon zatvaranja birališta izgledao ostvarivije, kada su izlazne ankete pokazivale znatno uvjerljiviju prednost opozicije.
Međutim, smanjenje razlike između dva bloka i činjenica da Likud ima više pojedinačnih mandata od Eisenkotove stranke dodatno su zakomplikovali pregovaračku poziciju opozicionih lidera.
Prema analizi Haaretza, pred opozicijom se nalaze tri mogućnosti: novi izbori, ulazak u vladu nacionalnog jedinstva s Netanyahuom ili pokušaj formiranja manjinske vlade uz podršku arapskih zastupnika.
Svaka od tih opcija nosi ozbiljne političke prepreke.
S druge strane, list navodi da Netanyahu može računati na nekoliko mogućih raspleta.
Jedan su novi izbori, na kojima bi opozicija ponovo morala mobilizirati birače i obnoviti političku energiju iskazanu tokom posljednje kampanje.
Druga mogućnost jeste pridobijanje jedne ili dvije stranke iz opozicionog bloka za ulazak u koaliciju predvođenu Likudom.
Haaretz razmatra i mogućnost nove vojne konfrontacije s Iranom ili eskalacije sukoba na Zapadnoj obali, što bi moglo potpuno promijeniti političke okolnosti i dodatno otežati položaj opozicije.
Takav scenarij list navodi kao moguću političku opciju, a ne kao potvrđenu odluku izraelskog premijera.
Jedina značajnija institucionalna prednost Eisenkota i njegovih partnera jeste mogućnost dobijanja mandata za sastavljanje vlade.
Predsjednik Izraela Isaac Herzog mogao bi već naredne sedmice povjeriti Eisenkotu zadatak formiranja nove parlamentarne većine.
Prema navodima Haaretza, Herzog je u privatnim razgovorima prije izbora govorio da nema prostora za drugačiju odluku ukoliko 61 zastupnik podrži istog kandidata za premijera.
Mandatar bi imao 28 dana za formiranje vlade, uz mogućnost produženja roka za dodatnih 14 dana.
Haaretz navodi da bi opozicija tokom tog perioda mogla pokušati preuzeti ključne parlamentarne funkcije, uključujući smjenu predsjednika Kneseta Amira Ohane, te pokrenuti ukidanje pojedinih zakona povezanih s kontroverznom refor
