Američka organizacija JEDNA BiH traži kongresnu istragu o dogovorima s Dodikom, odlasku Christiana Schmidta i milionima dolara potrošenim na lobiranje u Vašingtonu.
Američka organizacija JEDNA BiH pokrenula je pitanje okolnosti pod kojima je administracija predsjednika SAD Donalda Trumpa 29. oktobra 2025. godine ukinula sankcije Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima, upozoravajući da javnosti još nisu poznati eventualni dogovori koji su prethodili toj odluci.
U opsežnom dokumentu pod naslovom „Šta je Amerika dobila ukidanjem sankcija Miloradu Dodiku?“ organizacija poziva Kongres SAD da zatraži potpunu dokumentaciju o pregovorima, utvrdi jesu li američki zvaničnici preuzeli obaveze u vezi s odlaskom visokog predstavnika Christiana Schmidta te ispita ulogu lobističkih kompanija koje su primale novac iz budžeta entiteta Rs.
Posebna pažnja posvećena je Dodikovim izjavama da je tokom pregovora s američkom stranom, osim ukidanja sankcija, zahtijevao i odlazak Schmidta s funkcije visokog predstavnika.
Prema navodima iz dokumenta, Dodik je u televizijskom intervjuu u oktobru 2026. tvrdio da su američki zvaničnici prihvatili taj zahtjev. Schmidt je, s druge strane, u razgovoru za njemački Tagesspiegel izjavio da je američka strana jasno očekivala završetak njegovog mandata.
Schmidt je ostavku najavio u maju 2026. godine, a dužnost napustio 1. jula. Njegove poslove privremeno je preuzeo zamjenik Louis Crishock.
Autori dokumenta naglašavaju da ove izjave same po sebi ne dokazuju postojanje formalnog sporazuma, ali smatraju da zahtijevaju objašnjenje američke administracije.
„Šta je Vašington zahtijevao od Dodika prije ukidanja sankcija? Jesu li preuzete bilo kakve obaveze u vezi sa Schmidtom ili Uredom visokog predstavnika? Ko je učestvovao u pregovorima s obje strane?“, neka su od pitanja koja organizacija traži da Kongres postavi State Departmentu.
U dokumentu se posebno problematizira obrazloženje američke administracije da su sankcije ukinute nakon što je Narodna skupština Rs povukla zakone kojima je izazvana politička i ustavna kriza u Bosni i Hercegovini.
State Department je tada pozdravio konstruktivne poteze NSRs, iako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine sporne zakone poništio još 29. maja 2025. godine, približno pet mjeseci prije američke odluke.
U odgovoru kongresmenima Williamu Keatingu i Gregoryju Meeksu od 3. decembra 2025. godine, State Department naveo je da je administracija vodila odlučnu i diskretnu diplomatiju radi smirivanja krize.
Slično objašnjenje iznio je 15. septembra 2026. zamjenik pomoćnika državnog sekretara Daniel Lawton, koji je pred kongresnim Pododborom za Evropu izjavio da je američka diplomatija doprinijela povlačenju većine zakona suprotnih Dejtonskom mirovnom sporazumu.
Organizacija JEDNA BiH ukazuje da u tim objašnjenjima nije odgovoreno zbog čega je povlačenje zakona, koje je Ustavni sud prethodno poništio, predstavljalo dovoljan razlog za ukidanje sankcija.
Poseban dio dokumenta odnosi se na novac koji su vlasti Rs izdvojile za lobiranje u Sjedinjenim Američkim Državama.
Pozivajući se na istraživanje međunarodne novinarske mreže OCCRP i dokumentaciju američkog Ministarstva pravde, autori navode da je Vlada Rs od januara 2025. godine isplatila najmanje 8,9 miliona dolara za usluge 11 lobističkih kompanija.
Prema navodima iz tih dokumenata, ciljevi lobističke kampanje obuhvatali su ukidanje sankcija Dodiku, uklanjanje Christiana Schmidta i pridobijanje podrške u Vašingtonu za nezakonitu nezavisnost Rs.
Među angažovanim kompanijama posebno se izdvaja Dickens & Madson Canada, koju je osnovao bivši izraelski vojnoobavještajni oficir Ari Ben-Menashe.
Ugovor s tom kompanijom, zaključen 3. oktobra 2025. godine, predviđao je milion dolara početne isplate, dok je ukupna vrijednost ugovora iznosila četiri miliona dolara.
U dokumentu se navodi da je jedan od izričito navedenih ciljeva ugovora bio uklanjanje Christiana Schmidta s funkcije visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Kompaniji Zell & Associates International Advocates, koju je osnovao izraelsko-američki advokat Marc Zell, prema objavljenim podacima isplaćeno je milion dolara.
RRB Strategies, kompanija bivšeg guvernera Ilinoisa Roda Blagojevicha, prijavila je da je 29. oktobra 2025. godine, upravo na dan ukidanja sankcija, primila 700.000 dolara od vlasti Rs.
U dokumentaciji se spominje i bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost SAD Michael Flynn, angažovan kao konsultant RRB Strategies uz naknadu od 100.000 dolara mjesečno.
Za američku advokatsku kompaniju McGinnis Lochridge iz Ostina, u Teksasu, naveden je jednogodišnji ugovor iz januara 2026. vrijedan približno 1,5 miliona eura, dok je Continental Strategy ugovorila mjesečnu naknadu od 35.000 dolara.
Autori podsjećaju i na angažman Jamesa Blaira i Chrisa LaCivite, političkih operativaca povezanih s predsjednikom Trumpom, koji su savjetovali Dodikovu političku kampanju uoči izbora 4. oktobra 2026. godine.
Prema pisanju New York Timesa, Blair, koji vodi MAGA Inc., i LaCivita, jedan od rukovodilaca Trumpove predsjedničke kampanje 2024. godine, primili su po nekoliko stotina hiljada dolara za savjetničke poslove posredstvom advokatske kompanije iz Vašingtona koju su angažovale vlasti Rs.
Posebno se razmatra uloga kompanije Continental Strategy u organizovanju kontakata s visokim zvaničnicima Bijele kuće.
Prema prijavi podnesenoj američkom Ministarstvu pravde 30. septembra, Alex Garcia, partner te kompanije i bivši zamjenik političkog direktora Trumpove predsjedničke kampanje, pomagao je u organizovanju sastanaka sa zvaničnicima Bijele kuće Walkerom Barrettom, Jarrodom Agenom i Richardom Waltersom.
Zvaničnik Bijele kuće potvrdio je da je Garcia organizovao septembarski sastanak šefice kabineta predsjednika SAD Susie Wiles sa Željkom Cvijanović, članicom Predsjedništva BiH iz entiteta Rs.
