Politico: Džaba dobra vojska, ako su ceste loše

politicki.ba

Zapadna vojna sila naišla je na ogromnu prepreku - infrastruktura u istočnim dijelovima Evropske unije ne može podnijeti njemačke, američke, britanske, holandske... tenkove.

Imati bolju vojsku nije bitno ako je ne možete pokrenuti.

Ruska invazija na Ukrajinu usmjerila je pažnju na pripremu puteva, željeznica, luka i aerodroma EU za brzo kretanje trupa i tenkova. Uklanjanje uskih grla i podupiranje staza i mostova koje koriste i vojska i civili je ključno za program odbrane kontinenta. Ali uprkos tim zabrinutostima, EU ne planira trenutno povećanje potrošnje po tom pitanju, piše Politico.eu.

"Što dalje idete na istok, infrastruktura ne podržava teške američke, njemačke, britanske i holandske tenke. Poseban problem su mostovi", rekao je penzionirani general-pukovnik Ben Hodges, bivši komandant američke vojske u Evropi, a sada povezan s think tank-om CEPA. "Moramo pokazati da se možemo kretati jednako brzo ili brže od Ruske Federacije u rejonu Suvalki, između Poljske i Litvanije ili u Rumuniji", dodao je. 

Instrument za povezivanje Evrope (CEF), sredstvo EU za finansiranje infrastrukturnih projekata, dogovoren je prošle godine i u njemu je planirano 1,7 milijardi eura za vojnu mobilnost — što je manje od 6,5 milijardi eura koliko je prvobitno predloženo (ali više od nule koju su neki zagovarali) . Smanjenje budžeta je izgledalo kao dobra ideja još kada su lideri EU mislili da je rat "zabačeni scenario".

U četvrtak su se diplomate EU složile s Evropskom komisijom o trošenju gotovo 340 miliona eura vojnog paketa CEF-a na 22 uglavnom mala projekta u okviru tog programa. Većina će biti realizirana u centralnjoj Evropi.

Ti projekti uključuju jačanje željezničkih veza od Antwerpena do Njemačke kako bi se duži vozovi mogli kretati na Istok, nadogradnju na dva aerodroma u Poljskoj i jačanje transportnih veza do vojne baze Tapa u Estoniji.

Jedan zvaničnik uključen u razgovore rekao je da su se zemlje također složile da iduću rundu finansiranja projekta prebace na maj, umjesto septembra, iako to neće promijeniti veličinu ukupnog budžeta.

Kritičari se žale da je obim finansiranja znatno ispod onoga što je potrebno da se kontinent pripremi za vojnu prijetnju, a neki članovi Evropskog parlamenta zalažu se za mnogo brže povećanje potrošnje.

"Novac je smiješan," rekao je rumunski europarlamentarac Marian-Jean Marinescu. Poslanik Evropske narodne partije (EPP) bio je jedan od vodećih u Parlamentu u pregovorima o CEF-u. Konačni dogovoreni ukupni iznos je "skoro ništa" u poređenju sa strateškim potrebama bloka, rekao je on.

Uprkos ranijem skepticizmu, došlo je do „zaokreta od 180 stepeni“ u pogledu potrebe za potrošnjom na vojnu mobilnost zahvaljujući ratu, kaže visoki zvaničnik Komisije koji radi na ovom pitanju.

"U Evropi se osjećalo da ne treba trošiti na odbranu", rekao je Georg Rikeles, koji pokriva sigurnost u Centru za evropsku politiku, istraživačkom centru sa sjedištem u Briselu. 

"Od 24. februara [kada je Rusija napala Ukrajinu], ta se slika potpuno promijenila".

Problemi sa infrastrukturom bili su očigledni godinama, kako se NATO širio na istok, ali potrošnja na puteve i željeznice nije uslijedila.

Godine 2017, Hodges je predvodio iskrcavanje američkih trupa u Bremerhaven, na sjeverozapadu Njemačke. Dok je lučka infrastruktura bila na nivou, izlazni putevi nisu. 

"Postoji tačka gušenja u tome koliko brzo možete krenuti na put", rekao je. "Bez obzira na to koliko je luka velika, ako niste spremni za brzo kretanje, sve će biti složeno".

Spreman za borbu

To je problem jer Alijansa želi pojačati svoje snage na Istoku kako bi odvratila Rusiju.

"Samo da uđete u Rumuniju preko Karpatskih planina, veoma je teško kada imate tenk na zadnjem dijelu transportnog kamiona", rekao je Hodges.

Dok NATO koordinira vojnu akciju, on ne finansira mostove, željeznice i puteve. Tu bi EU trebala uskočiti sa CEF-om.

"Vojska koriste istu infrastrukturu kao i civili, pa nailaze na iste probleme", rekao je zvaničnik Komisije. "Oni nailaze na probleme u lukama, za modalnu promjenu s brodova na željeznicu, nailaze na iste uska grla u gradskim čvorovima ili sa istim smanjenim dužinama vozova, imaju iste probleme kao što određeni aerodromi nisu povezani sa željeznicom".

Novac za vojnu mobilnost CEF-a je usmjeren na povezivanje aerodroma sa željeznicom, jačanje mostova i čišćenje prostora u lukama za brzo slijetanje. Drugi veći projekti — kao što je Rail Baltica, 5,8 milijardi eura vrijedna željeznička veza evropskog standardnog kolosijeka koja prolazi kroz Estoniju, Latviju i Litvaniju do Poljske — također se navodi kao kritični za odbranu.

U sklopu kruga odobrenja projekta od četvrtka, 5 miliona eura će ići na jačanje vojnih kapaciteta na latvijskom dijelu Rail Baltica.

Najveće odobrenje za finansiranje bilo je 60 miliona eura za Via Baltica, putnu vezu kroz Baltik, što nije velika investicija s obzirom da nove šeme obično koštaju milijarde.

Marinescu želi da se blok pokrene sada, a ne da čeka sljedeći sedmogodišnji CEF infrastrukturni budžet 2028.

"Moramo nešto imati sada", rekao je.

U debati u parlamentarnom odboru za transport prošle sedmice, predložio je ulazak u EU fond za oporavak i otpornost jer oko 232 milijarde eura zajmova fonda nakon pandemije tek trebaju biti namijenjene za korištenje.

"Dio ovog novca… mogao bi se iskoristiti za naše potrebe u infrastrukturi dvostruke namjene", rekao je Marinescu.

Ove sedmice, više od 60 poslanika u Evropskom parlamentu iz grupa iz cijelog političkog spektra poslalo je pismo, koje je dobio Politico.eu, čelnicima EU i francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu kako bi "skrenuli … pažnju na hitnu potrebu za jačanjem programa vojne mobilnosti". 

To znači usmjeravanje više novca EU na "strateški hitne projekte, posebno u istočnom dijelu EU", te pojednostavljene procedure za evaluaciju projekata i procjene uticaja na životnu sredinu, napisali su.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.