Lagumdžijina sjena: Vraća li se Bećirović u SDP kao kandidat za predsjednika?

Piše: Lejla Memčić Herić


Denis Bećirović se nakon pet godina vraća u stranačke organe Socijaldemokratske partije BiH (SDP). Tako barem kaže potpredsjednik ove stranke Vojin Mijatović, koji je najavio da će Bećirović prisustvovati sjednici Glavnog odbora naredne sedmice.

"Raduje me i najava da će se pojaviti i Denis Bećirović nakon gotovo pet godina. Za njega imam mnogo pitanja, od vanjske politike i odnosa prema SDP-u BiH, do Lagumdžije i ostalih ambasadora, kao i obavještajaca. Da vidim jesmo li Bosanci i Hercegovci ili Srbi, Bošnjaci i Hrvati", napisao je Mijatović.

Nije slučajno što se Bećirović vraća sada, nekoliko mjeseci prije Kongresa na kojem će SDP birati novog predsjednika. Nije slučajno ni što Mijatović spominje Zlatka Lagumdžiju, Bećirovićevog ambasadora i mentora, koji se već neko vrijeme pokušava vratiti u stranku. Pravi trenutak za njegov povratak je povlačenje Nermina Nikšića s ove funkcije. Nikšić je za predsjednika SDP-a izabran nakon što je Lagumdžija izbačen iz stranke, što potonji, očito, još uvijek nije prebolio.
Utjecaj preko kadrova koji imaju položaj u stranci

Lagumdžija, iako isključen iz stranke, nije izgubio političke veze s dijelom članstva. Premda je, u namjerama da se vrati u stranku, naišao na zatvorena vrata, nije nestala ambicija njegovog političkog kruga da ponovo ima ulogu u stranci – makar preko Bećirovića, koji bi u tom procesu mogao imati značajnu ulogu.

Bećirovićev politički položaj nije jednak položaju ostalih potencijalnih kandidata za predsjednika stranke. Član je Predsjedništva BiH po drugi put, iza sebe ima značajan izborni legitimitet i godinama gradi politički utjecaj koji ne zavisi isključivo od funkcija u SDP-u. Čak se tokom prvog mandata u Predsjedništvu distancirao od stranke i svih odluka koje su u javnosti bile na meti kritika.

Nije, pritom, nužno ni da Bećirović sam bude kandidat. Njegova podrška nekom od kandidata mogla bi biti jednako važna, posebno ako bi iza tog kandidata stao i krug ljudi koji se godinama nije mirio s načinom na koji Nikšić vodi stranku. Jedan od njih je načelnik sarajevskog Starog Grada Irfan Čengić.

Tu se otvara manevarski prostor za Zlatka Lagumdžiju. Budući da su mu formalna vrata SDP-a ostala zatvorena, eventualnu obnovu utjecaja mogao bi tražiti preko kadrova koji imaju čvrsto uporište u stranačkim organima i koji su spremni za promjenu dosadašnjeg kursa.

Nikšić se, s druge strane, nalazi pred završetkom svog predsjedničkog mandata. Pred SDP-om su dileme o budućem političkom pravcu, koalicionim partnerima i tome ko će ubuduće donositi strateške odluke. Predstojeći izbori u partiji će, zbog svega navedenog, biti ozbiljno odmjeravanje snaga između različitih koncepcija o tome kako SDP treba izgledati i s kim treba graditi političke saveze.

Nikšić je otvoreno govorio o tome kako su ljudi iz SDP-a radili protiv stranke, na njenom rušenju, kako bi je preuzeli nakon loših izbornih rezultata.

"Ja govorim o unutrašnjem krugu unutar SDP-a. Pa vidite danas ko istupa po medijima, ko je glasnogovornik. Znate da je u vašoj izbornoj noći bio tu Irfan [Čengić] pa je pričao o koaliciji s SDA", rekao je Nikšić u programu Face TV.

Na pitanje voditelja da li je cilj bio povratak Zlatka Lagumdžije na čelo stranke, nije htio ni direktno potvrditi niti negirati, međutim, iz svega što je naknadno rekao, jasno je da je govorio o nekadašnjem predsjedniku SDP-a.

I Mijatovićeva objava potvrđuje isto. On je poručio i da jedva čeka vidjeti hoće li stranka krenuti „ulijevo ili udesno“, dodajući da će mu ti stranački skupovi poslužiti i kao lični test da procijeni je li od 2017. godine do danas vukao ispravne poteze.

Bit će zanimljivo čuti šta Bećirović ima poručiti partijskim kolegama nakon petogodišnje pauze i znači li njegovo prisustvo na sjednici definitivan povratak, nakon lagodnog mandata u Predsjedništvu, neopterećenog unutarstranačkim previranjima i potezima koji bi mu mogli ugroziti pobjedu na izborima održanim u oktobru.

S obzirom na to da se nakon isteka ovog mandata više ne može kandidovati za Predsjedništvo BiH, preuzimanje stranke ili kontrola nad njenim vrhom osigurali bi mu snažnu političku bazu i polugu moći za period nakon 2030. godine.

Ukoliko se njegovo ime zaista nađe na listi kandidata za novog predsjednika SDP-a, stranka će se neminovno suočiti s dilemom koliko u tom potezu ima Lagumdžijinog rukopisa i predstavlja li Bećirovićev povratak uvod u potpuno preslagivanje moći unutar partije.