ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Politika/Analiza
Analiza

Kako su se razišle Moskva i Sofija

Rusija i Bugarska imaju poseban odnos od Rusko-turskog rata (1877-1878), koji je bio katalizator bugarske nezavisnosti nakon pet vjekova osmanske vladavine.

Piše: Adam Starzynski


Ruska invazija na Ukrajinu predstavlja potres u svjetskoj sceni, narušavajući odnose za koje se činilo da su zacementirani za naredne decenije. Bugarska je jedna od zemalja u kojoj su njeni odnosi s Rusijom duboko pogođeni ratom. Nakon što je odbila da pristane na moskovsku „rublju za plin šemu“, Bugarska je postala jedna od dvije zemlje EU kojima su naglo prekinute isporuke plina iz Rusije.

Anketa: Mjesto Bugarske u EU i NATO-u

Zauzvrat, bugarski premijer Kiril Petkov otputovao je u Kijev i izjavio jasnu podršku Ukrajini i pristao da Bugarska popravlja ukrajinsku vojnu opremu u bugarskim fabrikama prije nego što je pošalje nazad na front u Ukrajini. Mnogi stručnjaci za međunarodne odnose trljaju oči, dok smo svjedoci velikog prestrojavanja u evropskoj politici za koje je malo ko vjerovao da je moguće prije samo nekoliko mjeseci.

 Samo četiri dana nakon početka ruske invazije na, Alpha Research je objavila rezultate ankete o tome kako Bugari gledaju na rat. Odobravanje politike ruskog predsjednika Vladimira Putina pala je za više od polovine, na samo 25% u poređenju s 55% u 2021. godini. Uz to, 63% je izjavilo da je mjesto Bugarske u savezu sa Evropskom unijom i NATO-om, dok je samo 15% reklo da je isto i za Rusiju. Nije pretjerano reći da je Rusija pretrpjela ogroman gubitak povjerenja među Bugarima  zbog svoje odluke da izvrši invaziju na susjednu, suverenu državu.

Ruska veza

Rusija i Bugarska imaju poseban odnos od Rusko-turskog rata (1877-1878), koji je bio katalizator bugarske nezavisnosti nakon pet vjekova osmanske vladavine. Dvije zemlje dijele pravoslavnu vjeru, ćirilicu, a bugarski jezik je imao značajan uticaj na ruski jezik preko staroslavenskog i književnih škola koje su postojale u Drugom bugarskom carstvu (1185. i 1396.). Zauzvrat, ruski je imao značajan uticaj na Bugarsku u decenijama nakon Krimskog rata, pri čemu su mnogi pripadnici bugarske elite stekli obrazovanje u Rusiji.

Uprkos ovim vezama, odnosi nisu uvijek bili baš dobri jer Bugari nisu blagonaklono gledali na tendenciju Rusije da favoriziraju srpske interese u odnosu na Bugarsku, a Bugarska je dva puta stala protiv Rusije u svjetskim ratovima.

Ruski uticaj vratio se dolaskom sovjetske Crvene armije 1944. i uključivanjem Bugarske u Varšavski pakt kao jedne od sovjetskih satelitskih država. Uprkos zapadnom putu Bugarske ka članstvu u NATO-u i EU, odnosi s Rusijom ostali su dobri u decenijama nakon pada komunizma i sada prolaze kroz svoj prvi značajan test. Snažno protivljenje ruskoj agresiji od strane premijera Petkova vjerovatno će iznenaditi mnoge donosioce odluka u Kremlju.

Sukob oko Ukrajine

Plin čini samo 6% ukupne potrošnje energije u Bugarskoj, pri čemu 34% osigurava nuklearna energija, a veći dio ostatka ili ugalj ili nafta. Međutim, 90% gasa koji koristi uvozi se iz Rusije preko Turske kroz gasovod „Turski tok“ koji je položen na dno Crnog mora.

Odluka Rusije 27. aprila da prekine sve isporuke gasa Bugarskoj znači da se zemlja mora boriti da pronađe druge izvore prije sljedeće zime. Srećom, IGB gasovod do Grčke koji će dovoziti azerbejdžanski gas u Bugarsku preko Turske biće završen u junu. Premijer Petkov prisustvovao je 3. maja ceremoniji obilježavanja početka izgradnje LNG terminala u blizini grčkog grada Aleksandrupolisa, nakon što je Bugarska kupila 20% dionica u projektu 2020. godine. Grčka već pomaže Bugarskoj da pokrije izgubljeni ruski plinsamo preko grčkog LNG terminal u blizini Atine.

Premijer Petkov je 27. aprila na konferenciji za novinare reagirao na vijest o blokadi ruskog plina, najavljujući da se odnosi Bugarske prema Rusiji moraju promijeniti nakon njene invazije na Ukrajinu. Premijer je sutradan otputovao u Kijev da se sastane sa predsjednikom Zelenskim i najavio niz mjera koje će Bugarska poduzeti da pomogne Ukrajini, uključujući pristup luci Varna za Ukrajinu kako bi mogla da izvozi neke od svojih najkritičnijih izvoznih dobara, kao što su žitarice.

Bugarska će pomoći ukrajinskoj vojsci

Poslanici su 3. maja izglasali da se dozvoli vladi da pruži vojno-tehničku podršku Ukrajini i započne analizu o tome kako ta zemlja može pomoći u popravci ukrajinske vojne opreme u bugarskim fabrikama. Sve zajedno, i bugarska vlada i bugarska javnost krenule su putem koji ih distancira od Rusije. Sasvim je moguće da će Rusija pokušati da pronađe druge mjere kako bi dodatno kaznila Bugarsku za njenu neposlušnost, a Bugarska će zauzvrat tražiti podršku svojih najbližih susjeda i saveznika iz EU da ublaži posljedice pogoršanja odnosa s Bugarskom.

Za druge zemlje EU će biti najvažnije da Bugarskoj pruže potrebnu pomoć kako ne bi dozvolile Rusiji da postavi opasan presedan koji bi potencijalno mogao odvratiti druge evropske države od suprotstavljanja ruskoj agresiji. U skladu s frazom „svi za jednog, jedan za sve“, populariziranom u romanu „Tri musketara“ Aleksandra Dumasa, EU će morati da pokaže jedinstven front u narednim mjesecima da bi blok bio u stanju da djeluje protiv ruske agresije u Evropi.


Tekst je izvorno objavljen na stanici "3 Seas Europe"


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.