Svake zime građani Sarajeva i drugih gradova u BiH ponovo se suočavaju s istim problemom - zagađenim zrakom, upozorenjima i preporukama da što manje borave na otvorenom.
I dok nadležni najavljuju mjere, subvencije i projekte koji bi trebali doprinijeti čišćem zraku, suštinski pomaci izostaju. Kada puhne vjetar i koncentracije zagađujućih materija počnu opadati, vlasti to predstavljaju kao vlastiti rezultat, pa je tako i odlazeći premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk niže vrijednosti zagađenja upoređivao s prethodnim godinama.
Međutim, koliko je zaista urađeno na rješavanju ovog problema, a koliko građani čićši zrak duguju isključivo vremenskim prilikama?
Inspekcija ne radi ništa
O tome je za Faktor govorio Anes Podić iz Eko akcije, koji upozorava da bez sistemskog pristupa, ozbiljnog inspekcijskog nadzora i političke odgovornosti nema trajnog rješenja.
- U najvećem broju bh. gradova najveći izvor zagađenja jesu mala kućna ložišta. Više od dvije trećine stanovnika BiH za grijanje koristi čvrsta goriva. Pretežno je u pitanju drvo. I to nažalost drvo koje se spaljuje nedovljno osušeno pa kao takvo ima ogromne štetne emisije. Imamo otprilike 200.000 domaćinstava koje lože ugalj. Sve se to spaljuje u pećima lošeg kvaliteta.
Iako je federalnim Zakonom o zaštiti zraka trebala biti uvedene stroga kontrola standarda za peći koje su na tržištu, to se nikada nije desilo jer nadležna inspekcija ne radi ništa. Isto je i sa vlažnim drvetom. Zakonom je predviđeno ograničenje na vlažnost drveta koje se smije prodavati. No ni tu nije bilo nikakvih pomaka jer opet inspekcije ne rade ništa. Nažalost, koji god problem u vezi zraka i lož okošita da spomenemo, ogromnu ulogu igra to što ne radi inspekcija - kaže Anes Podić iz Eko Akcije.
Sarajevo kao školski primjer "kako ne treba"
Podić dodaje da je posljednjih godina Sarajevo očit primjer kako ne treba raditi.
- Imamo izvanredan primjer Sarajeva. Opisivali smo ga bezbroj puta. Famozne političke volje nema. Ovo nije pitanje ostvarenja ovog ili onog projekta. Stvar je u tom da ako želimo da zaista riješimo problem, onda cijelo društvo treba da ga rješava. Ne možete vi to ostaviti jednom ministarstvu da to parcijalno rješava. Morate imati uvezane i općine i više nivoe vlasti i inspekcije. Ovakav način ne vodi nigdje. Ako se nešto ne uradi, ovakva priča će se ponavljati još godinama - kaže Podić.
Uk "pročistio" zrak
Naš sagovornik ističe da smo posljednjih godina smo imali sreće zbog promjene klime. Zime su sa više vjetra i posljedično sa manje zagađenja. No sreće nismo imali samo mi, nego i odlazeća vlast koja zbog toga nije morala raditi ništa.
- To vam je ono premijer Nihad Uk izađe pred medije pa kaže "evo, imamo niže zagađenje nego prije četiri godine". To je isključivo rezultat vremenskih pojava. Ne njegov rezultat. Niti njegovih mjera i odluka. Kao je on lično pročistio zrak. Ako poredimo podatke za Sarajevo gdje se "kao fol" nešto radi i Kakanj i druga mjesta, vlasti u tim gradovima bar ne izlijeće sa takvim izjavama - dodaje on.
Spasio ih vjetar
Anes Podić podsjeća da je situacija eskalirala posljednjih godina, kada smo bili "rame uz rame" sa najzageđenijim gradovima u svijetu.










