Janković izgubio 18.000 glasova, Ljubljana mu okreće leđa: Može li Mesec okončati dvadesetogodišnju vladavinu?

Redakcija Mostar

Dugogodišnji gradonačelnik slovenske prijestonice doživio je težak izborni udarac, a o njegovoj političkoj budućnosti u drugom krugu mogli bi odlučiti birači desnice.

Zoran Janković, koji Ljubljanom upravlja od 2006. godine, suočava se s najtežim političkim izazovom u posljednje dvije decenije. Umjesto očekivane uvjerljive pobjede u prvom krugu lokalnih izbora, dugogodišnji gradonačelnik slovenske prijestonice mora u drugi krug, dok je njegova lista ostvarila najslabiji rezultat na izborima za gradsko vijeće otkako je preuzeo vlast.

Prema analizi slovenskog portala Necenzurirano.si, Janković je na izborima 2022. godine već u prvom krugu osvojio 62 posto glasova, uz podršku gotovo 55.000 birača. Četiri godine kasnije za njega je glasalo približno 36.000 građana, odnosno oko 18.000 manje, iako je izlaznost bila znatno veća.

Pad podrške posebno je značajan jer je Janković godinama pobjeđivao zahvaljujući snažnoj ličnoj popularnosti, koja je često nadilazila tradicionalne stranačke podjele. Njegova Lista Zorana Jankovića bila je dominantna politička snaga u Ljubljani, a gradonačelnik je imao dovoljno široku podršku da najveći dio svojih projekata provodi bez ozbiljnijih prepreka u gradskom vijeću.

Ovogodišnji izbori pokazali su da se takav odnos snaga mijenja. Jankovićeva lista imat će najmanje vijećnika od 2006. godine, što bi moglo značajno otežati upravljanje gradom čak i ako uspije osvojiti novi gradonačelnički mandat.

Njegov protivnik u drugom krugu je Luka Mesec, jedan od najprepoznatljivijih političara slovenske ljevice i lider stranke Levica. Mesec je kampanju usmjerio na potrebu promjene načina upravljanja Ljubljanom, dostupnost stanovanja, javne usluge i socijalnu politiku, nastojeći okupiti birače nezadovoljne dugogodišnjom gradskom administracijom.

Jankovićev pad popularnosti povezuje se s nizom problema koji su se posljednjih godina nagomilali u slovenskoj prijestonici. Među najvažnijima su rast cijena nekretnina, nedostatak pristupačnih stanova, nezadovoljstvo saobraćajnom politikom, sporovi oko velikih infrastrukturnih projekata i kritike načina na koji gradonačelnik donosi odluke.

Stanovanje je postalo jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u Ljubljani. Cijene stanova i zakupnina posljednjih godina snažno su rasle, a posebno su pogođeni mladi i porodice koje ne mogu riješiti stambeno pitanje bez velikog finansijskog opterećenja.

Jankovićevi protivnici smatraju da gradska administracija nije dovoljno učinila na izgradnji pristupačnih stanova i da je razvoj tržišta nekretnina previše zavisio od privatnih investitora. Gradonačelnik je, s druge strane, najavljivao nastavak izgradnje neprofitnih stanova i tvrdio da povećanje ponude može doprinijeti stabilizaciji cijena.

Dodatno nezadovoljstvo izazvale su promjene režima parkiranja u pojedinim gradskim naseljima. Posebno izražen otpor pojavio se u Štepanjskom naselju, gdje su građani osporavali nova pravila i način njihovog provođenja. Spor je prerastao u širu raspravu o odnosu gradske vlasti prema stanovnicima i njihovom učešću u donošenju odluka.

Jedan od najdugotrajnijih sporova vezan je za izgradnju kanalizacijskog kanala C0. Projekt je izazvao proteste, političke sukobe i zahtjeve za dodatnim provjerama zbog zabrinutosti za zaštitu izvorišta pitke vode. Janković je branio projekt kao važan dio modernizacije komunalne infrastrukture, dok su njegovi protivnici upozoravali na moguće ekološke rizike.

U javnosti su se istovremeno nastavile rasprave o odnosima gradske administracije s privatnim investitorima, urbanističkim odlukama i velikim građevinskim projektima. Kritičari Jankovićeve vlasti godinama upozoravaju na koncentraciju odlučivanja u rukama gradonačelnika i njegovog najužeg kruga saradnika.

Političku poziciju dodatno su mu opteretile veze sa srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Janković nije skrivao prijateljstvo s Vučićem, a njegova javna podrška srbijanskom predsjedniku izazivala je kritike dijela slovenske javnosti, posebno u vrijeme masovnih protesta i političkih sukoba u Srbiji.

Istraživanja javnog mnijenja provedena prije izbora već su ukazivala na slabljenje njegove podrške. Prema istraživanju Mediane iz juna, približno 40 posto ispitanika bilo je zadovoljno Jankovićevim radom, dok je 57,6 posto iskazalo nezadovoljstvo. Istraživanje Episcentra iz jula pokazalo je da oko 61 posto ispitanika želi promjenu na čelu Ljubljane.

Posebno zabrinjavajući pokazatelj za gradonačelnika bili su podaci istraživanja Fakulteta društvenih nauka, prema kojima značajan dio njegovih birača iz 2022. godine nije namjeravao ponovo glasati za njega.

Rezultati prvog kruga potvrdili su da se nezadovoljstvo pretočilo u gubitak glasova. Međutim, Janković i dalje raspolaže značajnom biračkom bazom i političkom infrastrukturom koju je gradio tokom dvadeset godina na čelu Ljubljane.

Uoči izbora za gradonačelnika istraživanja su pokazivala da Janković, uprkos slabljenju popularnosti, ostaje favorit u direktnom dvoboju s Mescem. Agencija Valicon je u istraživanju provedenom od 10. do 12. novembra, za portal Žurnal24, utvrdila da bi među opredijeljenim biračima Janković osvojio 54,4 posto, a Mesec 45,6 posto glasova.

Istraživanje je provedeno prije prvog kruga, na uzorku od 501 ispitanika, dok su se za direktni dvoboj izjasnila 408 anketirana građanina. Zbog toga ovi procenti ne predstavljaju novu prognozu zasnovanu na rezultatima izbora održanih 15. novembra, nego pokazatelj tadašnjeg raspoloženja birača.

Drugo istraživanje, koje je agencija Ninamedia provela za Dnevnik od 9. do 12. novembra, pokazivalo je da Janković u prvom krugu može računati na 33,2 posto podrške, a Mesec na 22,9 posto. Istraživanje je obuhvatilo 1.100 stanovnika Ljubljane.

Za razliku od Valicona, ovo istraživanje nije ponudilo direktnu procjenu konačnog rezultata njihovog međusobnog duela, ali je potvrdilo da nijedan kandidat nema podršku dovoljnu za pobjedu u prvom krugu.

Politički analitičari upozoravaju da se drugi krug ne može posmatrati kao jednostavan nastavak prvog, jer će sada presudnu ulogu imati birači ostalih trinaest kandidata, kao i građani koji 15. novembra nisu izašli na birališta.

Posebno je zanimljiva pozicija slovenske desnice. Janković je godinama bio politički protivnik SDS-a Janeza Janše, ali bi upravo birači te stranke mogli odlučiti hoće li ostati gradonačelnik.

Portal Necenzurirano.si upozorava da desnica mora odgovoriti na pitanje odgovara li joj više nastavak Jankovićeve vlasti ili dolazak Mesca, koji pripada političkoj ljevici i zastupa program znatno udaljeniji od stavova SDS-a.

Za dio desnih birača Janković bi mogao biti prihvatljiviji od Mesca, uprkos dugogodišnjim sukobima s gradonačelnikom. Drugi bi mogli glasati za kandidata Levice kako bi omogućili smjenu političara koji Ljubljanom upravlja već dvadeset godina.

Necenzurirano.si podsjeća na primjer Celja iz 2022. godine, kada je dugogodišnji gradonačelnik Bojan Šrot u prvom krugu osvojio gotovo 47 posto glasova, dok je njegov protivnik Matija Kovač dobio približno 33 posto. Iako je Šrot imao veliku prednost, u drugom krugu pobijedio je Kovač, kojeg su podržali i birači desnice nezadovoljni dotadašnjom gradskom vlašću.

Upravo bi takav scenario mogao predstavljati najveću opasnost za Jankovića. Ukoliko drugi krug postane izjašnjavanje o njegovih dvadeset godina na vlasti, Mesec bi mogao dobiti podršku birača koji se inače ne slažu s njegovim političkim programom.

S druge strane, slovenski portal ukazuje na mogućnost da SDS-u više odgovara politički oslabljeni Janković nego gradonačelnik iz Levice. Janković bi u tom slučaju ostao na čelu Ljubljane, ali s najmanjom podrškom u gradskom vijeću od dolaska na vlast i uz znatno veći pritisak političkih protivnika.

Dodatni problem za Jankovića predstavlja činjenica da je izlaznost na ovogodišnjim izborima bila osjetno veća nego prije četiri godine. Veći broj birača nije mu donio dodatnu podršku, nego je istovremeno izgubio znatan dio glasova koje je ranije osvajao.

Slovenski mediji navode da će se u drugom krugu kandidati morati usmjeriti na konkretne probleme stanovnika Ljubljane, prije svega stanovanje, saobraćaj, komunalnu infrastrukturu i upravljanje gradskim finansijama.

Janković je tokom kampanje najavio da će mu eventualni novi mandat biti posljednji. Nakon dvadeset godina upravljanja slovenskom prijestonicom, u drugi krug ulazi kao kandidat koji je izgubio približno trećinu glasova osvojenih na prethodnim izborima.

Drugi krug izbora za gradonačelnika Ljubljane zakazan je za 29. novembar.



Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.

Janković izgubio 18.000 glasova, Ljubljana mu okreće leđa: Može li Mesec okončati dvadesetogodišnju vladavinu?