Bosna i Hercegovina suočava se s novim jačanjem inflacije, a najnovije prognoze Centralne banke BiH i upozorenja domaćih ekonomista ukazuju na mogućnost nastavka poskupljenja i tokom naredne godine.
Centralna banka BiH povećala je očekivanu prosječnu inflaciju za 2026. godinu sa 4,7 na 5,1 posto, nakon što su zvanični statistički podaci pokazali da su cjenovni pritisci ponovo ojačali u septembru.
Istovremeno, procjena realnog privrednog rasta povećana je sa 1,9 na 2,3 posto. Iako je riječ o nešto povoljnijoj prognozi ekonomskog rasta, Centralna banka upozorava da visoke cijene nastavljaju ograničavati kupovnu moć stanovništva.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, međugodišnja inflacija u septembru iznosila je šest posto. Posebno je izražen rast troškova prevoza od 27,6 posto, stanovanja i režija od 12,7 posto te zdravstvenih usluga od 5,8 posto.
Ekonomista Admir Čavalić upozorio je 10. novembra, gostujući na Televiziji Sarajevo, da bi najavljena povećanja cijena električne energije za privredu mogla izazvati dodatni talas poskupljenja.
Prema njegovim riječima, pojedine kompanije mogle bi se suočiti s povećanjem troškova električne energije i do 30 posto, što bi posebno pogodilo mikro, mala i srednja preduzeća.
Čavalić smatra da bi kompanije koje posluju na domaćem tržištu dodatne troškove vrlo vjerovatno prenijele na kupce, povećavajući cijene svojih proizvoda i usluga.
Upozorio je i da bi takva poskupljenja mogla ugroziti konkurentnost domaće privrede, dok bi pojedina manja preduzeća mogla biti prisiljena obustaviti poslovanje.
Posebno se usprotivio mogućnosti uvođenja blok tarifa za domaćinstva, prema kojima bi veći potrošači električne energije plaćali višu cijenu. Smatra da bi takav model mogao dodatno opteretiti višečlane porodice jer njihova potrošnja ne zavisi nužno od visine prihoda.
Ekonomista Zoran Pavlović iznio je još nepovoljniju procjenu kretanja inflacije.
Gostujući 16. septembra u programu N1, Pavlović je upozorio da bi inflacija do kraja godine mogla dostići čak 10 posto.
Njegova procjena znatno je viša od najnovije projekcije Centralne banke, ali je važno naglasiti da je iznesena gotovo dva mjeseca prije objavljivanja jesenjih makroekonomskih projekcija.
Pavlović je rast cijena povezao s međunarodnim poremećajima, poskupljenjem energenata, klimatskim promjenama i problemima domaće proizvodnje.
Posebno je ukazao na nedovoljne kapacitete za preradu domaćih poljoprivrednih proizvoda, navodeći primjer proizvodnje mlijeka i ograničenih mogućnosti njegove prerade u druge proizvode.
U razgovoru za Avaz početkom oktobra ocijenio je da veliki dio inflatornih pritisaka dolazi iz inostranstva, dok primanja značajnog broja građana ne rastu dovoljno brzo da bi pratila povećanje životnih troškova.
Ekonomski analitičar Igor Gavran također upozorava da zvanična stopa inflacije ne pokazuje u potpunosti koliko su poskupljenja pogodila građane.
U izjavi za Avaz 8. oktobra objasnio je da prosječna inflacija obuhvata veliki broj proizvoda i usluga, uključujući i one koje pojedina domaćinstva rijetko koriste.
Nasuprot tome, cijene osnovnih životnih potreba, energenata, prevoza i drugih neophodnih usluga mogu rasti znatno brže od ukupnog statističkog prosjeka.
Gavran je upozorio i na dodatno opterećenje zaduženih građana, posebno onih koji imaju kredite s promjenjivim kamatnim stopama.
U novijim izjavama istakao je da bi nastavak poskupljenja električne energije i plina mogao dodatno pogoršati životni standard, posebno ako izostanu konkretne mjere nadležnih institucija.
Smatra da bi stvaranje strateških rezervi, jačanje domaće proizvodnje i smanjivanje zavisnosti od međunarodnih poremećaja mogli doprinijeti stabilizaciji cijena.
Profesor ekonomije Faruk Hadžić ranije je upozoravao da inflacija u Bosni i Hercegovini nije isključivo posljedica međunarodnih kretanja.
U razgovoru za Euronews BiH krajem decembra 2025. godine objasnio je da je dio inflacije uvezen, ali da su rast minimalnih plaća i povećani troškovi poslovanja također doprinijeli rastu cijena, jer su kompanije dio dodatnih izdataka prenijele na potrošače.
Hadžić je ukazao i na ograničene domete administrativnog ograničavanja trgovačkih marži. Prema njegovom objašnjenju, fiksiranje procentualne marže ne mora automatski dovesti do nižih cijena, jer apsolutni iznos zarade trgovca može rasti zajedno s nabavnom cijenom proizvoda.
Upozorio je i na dodatne izazove za privredu u 2026. godini, uključujući primjenu evropskog mehanizma prekograničnog prilagođavanja ugljika, CBAM-a, koji povećava troškove određenih proizvoda pri izvozu na tržište Evropske unije.
Različite procjene ekonomista pokazuju da se inflacija u BiH ne može posmatrati samo kroz kretanje cijena u trgovinama. Na nju utječu cijene energenata, troškovi poslovanja, zavisnost od uvoza, produktivnost domaće privrede i ekonomske odluke vlasti.
Poseban problem predstavlja činjenica da se rast nominalnih plaća ne mora pretvoriti u odgovarajuće povećanje životnog standarda. Ako primanja rastu sporije od cijena proizvoda i usluga koje domaćinstva najviše koriste, njihova stvarna kupovna moć opada.
Centralna banka BiH očekuje da će inflacija u 2027. godini usporiti na 2,8 posto, a u 2028. na 2,3 posto.
Međutim, čak i ostvarenje takvih prognoza ne bi značilo povratak cijena na raniji nivo, nego njihov sporiji rast.
Uz prognozirani privredni rast od 3,2 posto naredne godine i 3,5 posto u 2028., ključni izazov ostaje koliko će se očekivano poboljšanje ekonomskih pokazatelja odraziti na kupovnu moć građana i troškove svakodnevnog života.
