Ilija Cvitanović - taliban!

Predsjednik HDZ-a 1990 Ilija Cvitanović proteklih nekoliko godina, a sada tokom izborne 2026. godine još gorljivije, se zalaže za izmjene Izbornog zakona BiH nakon što je tokom aktuelnog mandatnog perioda postao tvrdolinijaška opcija stranaka hrvatskog političkog korpusa, ničim izazvan. Osim možda činjenicom da njegova stranka nikada nije prešla cenzus i nema zastupnika u državnom parlament, te je samo on delegiran u državni Dom naroda.

Komentirao je Cvitanović presudu Suda BiH po zahtjevu HSP-a o pokušaju da se ospori kandidatura Slavena Kovačevića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, suštinski odlučujući da ne postoji koncept "legitimnog predstavljanja".

Najavio je da će se Ustavni sud BiH "pozabaviti" konceptom legitimnog predstavljanja, ali onda kada se procijeni da bi se od tog suda mogla dobiti povoljna presuda. Možda misli na scenarij u kojem Trojka u Ustavni sud treba da delegira još jednog sudiju bliskog HDZ-u, "Vukoju 2", proces na čijoj se finalizaciji ubrzano radi?

I dok je u emisiji "Istraga sedmice" doslovno prebrojavao krvna zrnca građanima, skoro prijeteći je kazao kako "dok političko Sarajevo radi to što radi, partneri će se svugdje tražiti", komentirajući odnos na relaciji Dragan Čović (HDZ) - Milorad Dodik (SNSD).

Negirao je Cvitanović i udruženi zločinački poduhvat koji je potvrdio Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju, a čiji je cilj bio etničko čišćenje dijelova BiH te je prvi predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman od Žalbenog vijeća označen kao dio zločinačkog poduhvata.

- Kakav UZP? Ma kakav UZP, kome je presuđen, pet-šest pojedinaca. Ostavite se UZP-a, to je politička kvalifikacija. Ne dirajte Hrvatsko vijeće odbrane jer to je za nas Hrvate svetinja. Gdje je bilo HVO-a, tu su ostali i Hrvati. Kakva politička presuda, ne možete s tim ništa postići. Prošlo je to, davno je to bilo - kazao je Cvitanović.

Na upit voditelja o tome kakva je razlika između njega i Dodika koji također negira presude, uključujući i onu za genocid, predsjednik HDZ-a 1990 sam je javno pozvao Tužilaštvo BiH da ga procesuira po izmjenama Krivičnog zakona koje je propisao bivši visoki predstavnik u BiH zbog negiranja presuda, pokazujući tako nevjerovatan nivo bezočne drskosti i podrugljivosti prema svim žrtvama presuđenog zločinačkog projekta Herceg-Bosne.

Nekada se na Cvitanovića gledalo kao na umjerenu opciju, sa kojom se šire moglo pregovarati i koji je nudio realnije poglede na unutrašnje odnose u BiH, no on sad najavljuje da građanima nudi "drugačiji, kršćanski put" te da je njegova stranka, a posljedično i Petorka spremna na sve na ovogodišnjim Općim izborima, odnosno u formiranju postizbornih koalicija.

Ono na što treba podsjetiti jesu tvrdnje Cvitanovića od ranije, kada je najavljivao da će u projekciji broja mandata koje smatra da će njegova stranka sa drugima iz Petorke osvojiti, se to na određeni način koristiti kao poluga ucjene za ostvarivanje interesa u smislu izmjena Izbornog zakona.

Cvitanović je ranije hrvatskom Saboru uputio i proglas unutar kojeg se nalazi niz kontroverznih tvrdnji, od kojih su samo neke one o tome kako su Hrvati u BiH ostali na neki način neravnopravni jer nisu dobili vlastiti entitet.

On je postao i glavni zagovornik maštarije da je presuđeni UZP "Herceg-Bosne" "unio" svoju teritoriju i ovlaštenja u bh. entitet Federacija BiH Vašingtonskim sporazumom.

Cvitanović zapravo traži da se trenutni ustavnopravni poredak države "vrati" na neke "izvorne postavke" što se može čitati iz tvrdnji o Vašingtonskom sporazumu te posljedično i zahtjevom za ukidanje odluka visokih predstavnika za koje su se predstavnici hrvatskih stranaka u posljednjih godinu dana sjetili da bi ih mogli označiti kao "štetne za Hrvate".

Poruke predsjednika HDZ-a 1990 opasne su iz više uglova, a posebno one koje se tiču neke vrste partnerstva sa dominantnim političkim snagama u bh. entitetu RS, stvaranju nekog  hrvatsko-srpskog saveza na štetu Bošnjaka, u pokušaju da se izazivanjem sistemskih kriza u fukcioniranju institucija, održavanjem tehničkih mandata izvršne vlasti nakon ovogodišnjih Općih izbora, dođe do izbornih, ustavnih promjena u Bosni i Hercegovini.

Sada kad je i lider HDZ-a BiH Dragan Čović umjerena politička struja na spram Cvitanovića i njegovih kolega iz Petorke čiji mu je fundamentalistički posmatran radikalni etnonacionalizam očigledno prirastao srcu, čini se kako se borba za moć unutar političkih opcija stranaka sa hrvatskim predznakom unaprijed podijelila bez obzira na izborne rezultate. Vidljivo je to iz straha Cvitanovića od rezultata HDZ-a i činjenice da je morao radikalizirati vlastiti narativ u nedostatku mogućnosti da biračima kojima se obraća ponudi sigurnu i stabilnu alternativu.

Sa 25 posto ukupnog rezultata i pozicija na nivoima funkcija unutar bh. entiteta Federacija BiH kako to predstavlja predsjednik HDZ-a 1990, Cvitanović hoće tvrditi da je veći bh. entitet "sastavljen od" nacionalnih kantona, jednako kao što dominantna politička partija iz RS-a SNSD nastoji državu prikazati kao "sastavljenu od" entiteta.

Divergentnost i apsolutna jednoznačnost politika iz oba politička korpusa suštinski je usmjerena protiv Bosne i Hercegovine i za cilj u narednim godinama svakako ima pristupiti ustavnim izmjenama koje bi promijenile karakter političkog sistema na način da se njegove postavke vrate na mirovine sporazume ili dijelove Dejtona.

Takvi stavovi imaju namjeru predstaviti aktuelnu političku situaciju kao krizu najvišeg ranga, a konstantnim vraćanjem na '90-e i pogubne tvrdnje i relativizaciju zločinačkih namjera rasparčavanja zemlje na etnički ekskluzivne teritorije, državu onda percipiraju kao predkonfliktno društvo?

Čime to Cvitanović prijeti kada govori o spremnosti na "sve" ukoliko Bošnjaci iz bh. entiteta FBiH glasaju za onog kandidata kojeg žele vidjeti u Predsjedništvu BiH, onako kako im to omogućava Ustav?

Tihi rat unutar institucija BiH za udovoljavanje interesima hrvatskog korpusa te posljedično ekskluzivnim zahtjevima za sve ili ništa pri rješavanju "hrvatskog pitanja" najaktivnije svoje djelovanje doživio je unutar aktuelnog mandatnog perioda vlasti stranaka Trojke (NiP, Naša stranka, SDP) HDZ-a i SNSD-a, kada su se zbog nemoći, neznanja i izostanka bilo kakve meritornosti kadrova onoga što su trebale biti "probosanske stranke", probudile zvijeri onih politika koje bi najradije građane ove zemlje gurnule u geta, nastavljajući time politiku koja Bošnjake u Hercegovini ili Rs-u konstantno gura u aparthejd.