Formira li se MEAD, bliskoistočna verzija NATO-a?

24.06.2022. 20:43

Iako su UAE, Bahrein, Egipat i Jordan potpisali mirovne sporazume s Izraelom i uspostavili diplomatske odnose, nisu formirali nikakve formalne vojne saveze niti su se uključili u programe saradnje u oblasti odbrane.

Formira li se MEAD, bliskoistočna verzija NATO-a? - slika 1

Piše: Riad Kahwaji

Rastuća percepcija „iranske prijetnje“ na Bliskom istoku, zajedno a željom Vašingtona da smanji ruski i kineski utjecaj u naftom bogatim arapskim državama Zaljeva, izazvala je intenzivne diplomatske aktivnosti posljednjih mjeseci koji bi mogli dovesti do velikih tektonskih potresa u političkom i vojnom pejzažu Bliskog istoka.

Navedene aktivnosti će se dodatno proširiti tokom očekivane posjete američkog predsjednika Joe Bidena regiji sljedećeg mjeseca.

Ideja o novom odbrambenom poretku istaknuta je kada je jordanski kralj Abdulah II rekao da će podržati stvaranje bliskoistočnog saveza sličnog NATO-u, rekavši za CNBC: "Ja bih bio jedan od prvih ljudi koji bi podržali bliskoistočni NATO". Međutim, napomenuo je: „Deklaracija o misiji ove organizacije mora biti vrlo, vrlo jasna. Inače, zbunjuje sve.”

„Šire gledano, rekao je Abdulah, „u regionu raste osjećaj da nacije koje se suočavaju sa sličnim prijetnjama moraju raditi zajedno“

„Nadam se da je ono što vidite 2022. godine ovu novu vibraciju u regionu koja govori kako možemo da se povežemo jedni s drugima i da radimo jedni s drugima”, rekao je.

Abdulahovi komentari su najsnažniji od jednog regionalnog lidera o ovom pitanju, ali možda ne privlače pažnju kao kada je izraelski ministar odbrane Benny Gantz u ponedjeljak objavio da se Izrael pridružio onome što je nazvao Bliskoistočnom protivzračnom odbrambenom savezu (MEAD), regionalna mreža protivvazdušne odbrane koju predvode SAD koja uključuje neke arapske zemlje. Iako Gantz nije imenovao arapske zemlje, mnogi posmatrači pretpostavljaju da bi MEAD vjerovatno uključivao UAE, Saudijsku Arabiju, Bahrein, Katar, Egipat i/ili Jordan.

No, nejasno je u kojoj je fazi aranžman trenutno jer MEAD i svaka druga odbrambena saradnja zavise od toga mogućnosti SAD-a da izmire tenzije s različitim akterima u regiji.

Kada su ranije ovog mjeseca kružile glasine o odbrambenom aranžmanu, glasnogovornik Bijele kuće rekao je za Breaking Defence samo da SAD „snažno podržavaju integraciju Izraela u širi region Bliskog istoka, a to će biti tema razgovora kada predsjednik posjeti Izrael .”

Iran je mnogo uložio u razvoj svog arsenala balističkih i krstarećih projektila, kao i bespilotnih letjelica, zbog čega je za sve iranske regionalne protivnike postalo imperativ da ojačaju svoje sisteme protuzračne odbrane i poboljšaju sposobnosti ranog upozoravanja povezivanjem sa svojim susjedima i Sjedinjenim Državama zbog značajnog vojnog prisustvo na Bliskom istoku.

“Ne bih rekao da se formira vojni savez između Izraela i nekih arapskih država, jer savez uključuje izradu pisanih sporazuma koji bi bili obavezujući za sve potpisnice,” rekao je Abdulkhaleq Abdullah, profesor političkih nauka iz UAE. “Ono što imamo je više osovina koja se oblikuje na osnovu razumijevanja između Izraela i drugih arapskih država.”

Abdulah je dodao da UAE i Saudijska Arabija rade na uspostavljanju osovine "umjerenih" arapskih država koje će biti otvorenije prema saradnji s Izraelom u naporima za jačanje regionalne sigurnosti - uključujući protuzračnu odbranu.

“Neprijateljske akcije Irana, zajedno s njegovim tekućim nuklearnim programom, izazivaju strah posvuda u regiji i pretvorile su Iran u zajedničkog neprijatelja ili protivnika mnogim arapskim i nearapskim zemljama na Bliskom istoku”, rekao je Abdullah.

Saudijska Arabija nije potpisala mirovni sporazum s Izraelom i nema diplomatske odnose s njim. Međutim, neki saudijski analitičari odbrane ne sumnjaju u mogućnost da Rijad bude dio MEAD-a, pod uslovom da Sjedinjene Države riješe sve svoje neriješene sporove s Kraljevinom i ponovo preuzmu svoju ulogu sigurnosnog garanta regije.

"Region je na rubu velikih promjena za koje očekujem da će se materijalizirati u bliskoj budućnosti i uključit će oblik sigurnosne saradnje između Izraela i arapskih država", rekao je Abdallah Ghanem Al Kahtani, penzionirani general-major Kraljevske Saudijske Arabije.

“Ovo je jedino logično ako uzmemo u obzir prijetnje koje Iran i njegovi saveznici predstavljaju većini zemalja regiona.”

Međutim, Saudijska Arabija neće dati ništa besplatno.

"Vjerujem da će Saudijska Arabija imati svoje uslove u svojim odnosima sa Sjedinjenim Državama i drugima", rekao je Al Kahtani. “Vjerujem da su pripreme koje vrše američki zvaničnici za predstojeći put predsjednika Bidena u Rijad usmjerene na popravljanje odnosa između dvije države.”

Abdulah je istakao da su mnoge američke vladine institucije i privatne korporacije izvršile pritisak na Bidena da preispita svoju politiku prema Saudijskoj Arabiji, "naročito svoj lični odnos sa saudijskim prestolonasljednikom princom Mohamedom bin Salmanom".

Biden je u prošlosti žestoko kritizirao bin Salmana, posebno zbog njegove navodne uloge u ubistvu istaknutog saudijskog novinara i disidenta Jamala Khashoggija u Turskoj 2018. godine. Istraga CIA-e o incidentu zaključila je da je bin Salman vjerovatno naručio atentat, što je princ oštro negirao.

“Sjedinjene Države, ako zaista smatraju zaljevske arapske države svojim strateškim saveznicima i partnerima, moraju pružiti opipljivu sigurnosnu zaštitu od prijetnji koje predstavljaju Iran i njegove savezničke terorističke grupe”, rekao je Al Kahtani. “Trebali bi postojati jasni, pravno obavezujući sporazumi o odbrani između arapskih država Persijskog zaljeva i SAD koje budući američki predsjednici ne mogu povući ili ignorirati.”

Saudijska Arabija vrši pritisak na veću podršku SAD u suočavanju s iranskim savezničkim milicijama Huti u Jemenu koje su ispalile više od 200 balističkih projektila i desetine bespilotnih kamikaza dronova na Kraljevinu u posljednjih sedam godina. Saudijska naftna polja čak su bila napadnuta dronovima i krstarećim projektilima za koje se u velikoj mjeri vjeruje da su došle iz Irana.

Nekoliko američkih demokratskih poslanika kritiziralo je saudijski rat u Jemenu, u kojem su kritičari naveli ratne zločine, a potom su blokirali nekoliko ugovora o snabdijevanju oružjem.

Bidenova administracija je također postavila uslove za završetak sporazuma o prodaji borbenih aviona F-35 Ujedinjenim Arapskim Emiratima i dronova MQ-9B. Emirati su u znak protesta odlučili da se povuku iz sporazuma.

Ali ruska ofanziva na Ukrajinu i napori Moskve da uvjeri arapske države Persijskog zaljeva da drže visoke cijene nafte i da se ne pridruže zapadnim sankcijama protiv Ukrajine stvorile su novu političku realnost koja pritišće Bidenovu administraciju da preispita svoju politiku prema regiji.

Štaviše, odugovlačenje pregovora s Iranom o oživljavanju nuklearnog sporazuma i Teheransko ubrzanje obogaćivanja uranijuma u većim količinama stavili su Vašington pod pritisak da smisli efikasnu alternativnu politiku koja bi smanjila zabrinutost svojih bliskoistočnih saveznika i uvjerila ih u prisutnost američke vojne podrške.

"Postoje mnogi vitalni interesi za SAD na Bliskom istoku, kao što je sigurnost Izraela i neprekidan protok nafte na međunarodna tržišta uz razumne stope kako bi se osigurala globalna ekonomska stabilnost", rekao je Albadr Al Shateri, profesor Univerziteta nacionalne odbrane.

"Ovi vitalni interesi spriječit će SAD da napuste svoju ulogu hegemonske vojne sile na Bliskom istoku", rekao je Al Shateri.

(Tekst je izvorno objavljen na stranici Breaking Defense)

Podijelite:

Facebook X / Twitter