Očekuje se da će u konačnici naša država dobiti "zeleno svjetlo" i "okititi" se kandidatskim statusom. Tek onda predstoji pravi posao i testiranje političara.
Bosna i Hercegovina će već od sutra biti na dnevnom redu razgovora evropskih institucija.
Nakon što je Evropska komisija 12. oktobra dala preporuku da se našoj državi dodijeli kandidatski status, uslijedile su pripremne aktivnosti evropskih institucija koje bi trebale kulminirati pozitivnim odgovorom Evropskog vijeća, vrhovnog tijela Evropske unije u kojem sjede premijeri ili predsjednici 27 država - članica ovog bloka.
Kako je Politicki.ba u više navrata pisao, postoje izuzetno velike šanse da se Bosni i Hercegovini odobri kandidatski status.
To bi bio simbolički veliki iskorak za našu državu.
Suštinski, međutim, on ne znači puno.
Pravi iskorak je početak pregovora po poglavljima.
Bosnu i Hercegovinu na tom putu čeka 35 poglavlja. Krucijalna su ona koja se tiču vladavine zakona. EU je uvijek do sada počinjala i završavala pregovore o članstvu s potencijalnim kandidatom otvaranjem i konačnim zatvaranjem ta dva - 23 i 24 - poglavlja.
Koliko god to zvučalo nevjerovatno, BiH bi mogla postati regionalni rekorder po kratkoći čekanja od momenta predaje aplikacije za članstvo do momenta dobijanja kandidatskog statusa.
Dok su neke države (Sjeverna Makedonija) čekale čak 14 godina, BiH je u toj čekaonici provela svega 6 godina!
No, da ne gajimo iluzije - ruska agresija na Ukrajinu dovela je do velike (ogromne!) promjene u načinu rada birokrata u Briselu.
To se baš dobro može vidjeti upravo na BiH.
Po kriterijima Generalnog direktorata za proširenje Evropske komisije, BiH ne zaslužuje kandidatski status.
No, nakon što ga su ga dobile Ukrajina i Moldavija, svi argumenti za takav status na strani su BiH jer je, naprosto, spremnija za ulazak u EU od ove dvije države.
Kao i u slučaju Moldavije, a posebno Ukrajine, obrazloženje za dodjelu kandidatskog statusa je isto - on se dodjeljuje građanima države a ne, nužno, političarima.
Stoga će se BiH sutra naći pred ministrima vanjskih poslova 27 članica EU.
U pripremnim sastancima i za ovaj skup ambaadori država EU su prošle sedmice dali "zeleno svjetlo". Ono nije baš najzelenije zbog izvjesnih rezervi Holandije i Njemačke.
Suprotno medijskim navodima u BiH, Hrvatska nije uslovljavala dodjelu kandidatskog statusa (ni izbornom reformom).
Na sastanku COREPER-a prošle sedmice, tijela u kojem su ambasadori država EU, Hrvatska je dala bezuslovni pristanak na nagradu građanima BiH.
Holandija je pokušala da kroz parlamentarnu raspravu prošle sedmice dobije jasniji stav u vezi BiH.
Ekstremno desničarska Stranka Slobode (PVV) Geerta Wildersa u parlament te države donijela je prijedlog rezolucije kojim bi se odbio kandidatski status BiH.
Tekst je bio više nego kratak - jedva tri-četiri proste rečenice.
Rezolucija je glatko odbijena. Za su glasala 53, a protiv je bilo 96 poslanika.
Time je "loptica" vraćena vladi i sada se očekuje da i zvanični Hag bude "za".
Njemačka, onda, teško da će prihvatiti da bude sama u osujećivanju daljeg napredovanja BiH k EU.
Uz to, kandidatskim se statusom nastoje (očajnički) ohrabriti političari u BiH da krenu s reformama.
Prema raspoloživim informacijama Politicki.ba, nakon što se Vijeće za vanjske poslove EU (FAC) sutra izjasni za nagradu građanima BiH, materijali idu na Vijeće za opće poslove (GAC).
To tijelo ima svoje zasjedanje u Briselu prekosutra - 13. decembra.
I tu se očekuje pozitivan odgovor.
Time su sve procedure EU iscrpljene i odluka ide na potvrđivanje Evropskom vijeću.
Šefovi država ili vlada EU, okupljeni u tom najvišem zakonodavnom i izvršnom organu EU, sastat će se u četvrtak, 15. decembra.
U, kao i uvijek, preobimnom dnevnom redu BiH bi trebala biti tema drugog dijela cjelodnevnog zasijedanja.
Za očekivati je da će Charles Michel pred evropske lidere pročitati kratki sažetak stavova FAC-a i GAC-a, te pitati ima li ko šta reći.
Ako nema, tačku stavlja na dnevni red i - BiH je i formalno država - kandidatkinja za pristupanje EU.
Onih čuvenih 14 prioriteta Evropske komisije, među kojima je i izmjena Izbornog zakona, ali i reforma pravosuđa, javne uprave, upravljanje migrantskom krizom, sankcije Rusiji... tek tada dobijaju punu težinu... Kandidatski status, ako se ispune najave koje ima naš portal, neće biti ničim uslovljen. Ali hoće početak pregovora. Na to će se sačekati i za taj korak će se morati provesti neke znalajne reforme. Koje? Vidjet ćemo. Ali je sigurno da će se većina toga vrtiti oko pravosuđa i čuvenog, a zaboravljenog izvještaja Reinharda Priebea iz 2019. godine.
Politicki.ba je i ranije pojašnjavao - kandidatski status "nije neka pljačka", najjednostavnije rečeno. Ali "nije ni bez veze"!
Država koja je kandidat za ulazak u EU potencijalno - na primjer - ima bolji kreditni rejting. U vremenima sve veće inflacije i opasnosti od recesije, to može pomoći.
Bitnije od kreditnog rejtinga je tretman takve države od strane evropskih institucija. I predstavnici BiH dobijaju priliku da učestvuju na više foruma EU i raspravljaju o određenim pitanjima. Ali ne mogu glasati.
Uz to, države koje su kandidati imaju pristup (značajno) izdašnijim fondovima EU. Dva su, međutim, preduslova da se fondovi koriste - provođenje reformi koje traži EU, ali i postojanje stručnjaka koji su u stanju kvalitetno uraditi papirologiju da bi se novac dobio.
To je bila "rak rana" bezmalo svih država koje su u posljednjih 20 godina pristupile EU. Jedini izuzetak je bila - pogađate naravno! - Slovenija.
Valjda će postizborne vlasti BiH (ko god da to bio) biti toliko agilne da se Slovencima obrate za pomoć i plate za kvalitetnu uslugu...
