EU ne zna šta će sa zapadnim Balkanom

15.09.2023. 09:41

politicki.ba

Bosna i Hercegovina se nalazi u najkritičnijem periodu od završetka rata.

EU ne zna šta će sa zapadnim Balkanom - slika 1

U Solunu je nedavno svečano obilježeno 20 godina od potpisivanja Solunske deklaracije, nakon toga je održan Bledski strateški forum (BSF), vrh procesa Brdo-Brioni u Skopju i u oktobru će se održati samit Berlinskog procesa u Tirani.

Na Bledskom strateškom forumu je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel najavio proširenje EU za 2030.godinu. Nakon toga odmah je uslijedio demant od strane glasnogovornice predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen, da se još uvijek ne može govoriti o određivanju vremenske odrednice proširenja EU. Von der Leyen je u nedavnom godišnjem govoru u Evropskom parlamentu o stanju u EU ponovno govorila o proširenju, više u nekom imaginarnom nego u stvarnom smislu, piše Institut IFIMES.

Analitičari smatraju, da EU ne zna šta će sa zapadnim Balkanom i te zemlje ohrabruje različitim deklaracijama i izjavama praveći tako istovremeno korak naprijed i dva nazad. Ukoliko se EU ne bude širila na zapadni Balkan širit će se sasvim sigurno Rusija koja na zapadnom Balkanu postaje sve važniji faktor, jer Balkan od političkog sve više postaje sigurnosno pitanje.

Bosna i Hercegovina sa "novim modelom" demokratije

Imenovanje visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta (EPP/CSU) je najslabija zaostavština Angele Merkel. Danas visoki predstavnik u BiH je kao nekadašnji izaslanik Sultana, Omer-paša Latas, uređuje odnose u Bosni i Hercegovini. Licemjerje EU politike je sublimirano u djelovanju visokog predstavnika u BiH. Uvidom u jedan od njegovih Izvještaja Vijeću sigurnosti UN-a, u kojem on afirmativno piše o Draganu Čoviću (HDZBiH), predstavlja jedino i najveće međunarodno priznanje osobi koja u BiH baštini sve rezultate pravomoćnog presuđenog Udruženog zločinačkog poduhvata (UZP) i razbija BiH. Imamo praksu da Tužilaštvo BiH, isključivo djeluje u Federaciji BiH ili preciznije Kantonu Sarajevo. EU još nikada nije prihvatila da je sigurnost BiH i regiona i njezina sigurnost.

Kandidatski status koji je dodijeljen BiH je uvjetan, jer nisu ispunjeni postavljeni prioriteti od strane EU za početak pregovora. Danas imate članice EU koje ne zaslužuju članstvo, a BiH ne zaostaje ni po čemu za njima. Drugo, imate članice EU koje javno i tajno podržavaju i šuruju sa Rusijom i onda se postavlja pitanje šta to treba BiH uraditi da postane članica EU. Ako postoji volja u EU, Bosna i Hercegovina može u rekordno kratkom periodu postati članica EU. Šta je to do sada uradio visoki predstavnik Schmidt da se BiH približi EU. Izmjene izbornog zakona. Bonnske ovlasti ?! SAD i Velika Britanija imaju tzv. crne liste, ali da li je visoki predstavnik primijenio bonnske ovlasti prema osobama sa "crnih listi"? Nije. Što se tiče Bosne i Hercegovine u prethodnom periodu visoki predstavnici su za daleko manje prekršaje odstranjivali političare iz političkog života u BiH. Ključno pitanje je, koja je uloga tzv. međunarodne zajednice u BiH u slučaju konflikta, od Visokog predstavnika (OHR), NATO štaba, EUFOR-a, do OSCE, EU i UN. Alati i mehanizmi koje ima međunarodna zajednica na raspolaganju se ne primjenjuju. Oni su upravo preventivnog karaktera. Da li će BiH biti dovedena u poziciju Ukrajine?

Analitičari smatraju, da je važno da je došlo do raspoređivanja dodatnih vojnih snaga EUFOR-a u okolini Brčko Distrikta BiH na području Orašja i Bijeljine. Zbog prevencije eventualnog sukoba važno je da dođe do raspoređivanja vojnih snaga EUFOR-a, po mogućnosti američkih, na teritoriji Distrikta da se spriječio bilo kakav eventualni sukob. Održavanje redovne vojne vježbe "EUFOR brzi odgovor 2023” (EUFOR Quick Response 2023) na teritoriji Bosne i Hercegovine je značajan preventivni doprinos nastojanjima za očuvanje mira.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je instalirao nove vlasti u BiH zajedno sa američkim ambasadorom u BiH Michaelom J. Murphyjem, iako se vlast na nivou Bosne i Hercegovine mogla formirati bez Milorada Dodika i SNSD-a, Dragana Čovića i HDZBiH i bez Bakira Izetbegovića i SDA. Ista ekipa odlučila je da eliminira SDA iz vlasti i utjecala je, da se priznaju pokradeni izbori od strane Milorada Dodika i tako mu se omogući da postane predsjednik entiteta Republika Srpska. Tako je međunarodna zajednica uvela "novi model" demokratije u BiH i sada se navodno obračunava sa Miloradom Dodikom. Ukoliko je međunarodna zajednica imala namjeru da u BiH napravi iskorak odnosno prekretnicu vlast se mogla formirati bez SNSD-a HDZBiH i SDA što bi predstavljalo snažan impuls stvaranju nove političke klime u BiH, koja bi tu zemlju približila EU, a sada je dovedena u stanje opstrukcija, blokada i otvorenom putu ka disoluciji države Bosne i Hercegovine. Situacije će se dodatno zakomplicirati ukoliko Rusija odstupi od Dejtonskog sporazuma kao što je odstupila od pojedinih međunarodnih sporazuma, kojima je dogovoren balans nuklearnih efektiva u svijetu. Bosna i Hercegovina se nalazi u najkritičnijem periodu od završetka rata, dok su aktualne vlasti evidentno odustale od NATO puta BiH čemu je svojim djelovanjem u pozadini doprinijela i Republika Hrvatska.

Kosovo bure baruta

Jedan dio međunarodne zajednice na Kosovu je kreator brojnih problema, jer je sebe dovela u "ponižavajuću situaciju", insistirajući kod kosovskih vlasti, da se u aprilu 2023.godine po svaku cijenu održe lokalni izbori u četiri opštine sa srpskom većinom na sjeveru Kosova (Mitrovica, Zubin potok, Zvečan i Leposavić). Lokalni izbori su održani iako nisu postojali uslovi za održavanje izbora, sa izlaznošću od svega 3,5% i u izrazito srpskim sredinama gradonačelnici su postali Albanci. Očito se međunarodna zajednica odlučila za ponavljanje grešaka iz prošlosti i dalje produbljivanje krize.

Briselskim sporazumom iz 2013.godine predviđeno je konstituisanje Zajednice srpskih opština (ZSO) na Kosovu. Zajednica srpskih opština konstituiše se statutom, ali se garantira zakonima Kosova, za čije izmjene je potrebna dvotrećinska većina. ZSO se može raspustiti samo odlukom opština članica. Iako nastaje izvan pravnog sistema Kosova, ZSO je dio ustavnopravnog poretka Kosova. Kosovske vlasti odbijaju implementirati formiranje ZSO pozivajući se na odluku Ustavnog suda Kosova, koji je utvrdio 24 povrede odnosno odredbe, koje nisu u skladu sa ustavom Kosova. Formiranje Zajednice srpskih opština je put ka normalizaciji odnosa, sve ostalo je cementiranje postojećeg neodrživog stanja.

Strah od formiranja ZSO se preuveličava, jer se još uvijek ne zna kako će da izgleda Zajednica opština sa srpskom većinom, koju bi osnovalo 10 opština, koje ukupno nemaju više od 100.000 stanovnika i teško bi mogli da budu faktor destabilizacije. Nadležnosti, koje bi dobila ZSO, ne bi mogle bitno da ograniče djelovanje centralne vlasti u Prištini. Centralna vlast bi i dalje imala izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast na Kosovu.

Pored Briselskog sporazuma, na Washingtonski sporazum potpisan 2020.godine više niko ne obraća pažnju, koji je za razliku od Ohridskog bio potpisan. Zato su očekivanja da će Ohridski sporazum otići u zaborava, jer se treba pronaći novo održivo rješenje po modelu "win-win".

Analitičari smatraju, da ukoliko se želi uspostaviti normalizacija odnosa između zvaničnog Beograda i Prištine, koja će osigurati trajan mir i dugoročnu stabilnost, potrebno je pored pet zemalja EU i NATO koje nisu priznale Kosovo u trajno rješenje uključiti Rusiju i Kinu, bez čijeg uključivanja postignuta normalizacija odnosa može biti samo parcijalna i privremena.

Međunarodna zajednica insistira da strane u dijalogu ozbiljno shvate svoje obaveze koje proizlaze iz Sporazuma o normalizaciji odnosa. Na razgovorima u Briselu 14.septembra 2023.godine predsjednik Srbije Aleksandar Vučić prihvatio je kompromisni prijedlog o normalizaciji odnosa na način da se istovremeno provode politički aspekti normalizacije i radi na formiranju ZSO, dok je kosovski premijer Albin Kurti odbio ponuđeni prijedlog insistirajući na priznanju od strane Srbije što je Vučić rezolutno odbio.

Analitičari smatraju, da bi bilo prihvatljivo da se potpisivanjem sveobuhvatnog pravno-obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa potpisnicama sporazuma ponudi i automatsko članstvo u EU. To nije nemoguće s obzirom na već poznat presedan sa Bugarskom i Rumunijom, a Srbija je za EU, u ovom trenutku mnogo važnija u ekonomskom i političkom smislu nego tada Rumunija i Bugarska. Može li EU da "proguta" ovu žabu za dobrobit svih? Analitičari smatraju, da je jedan dio međunarodne zajednice na Kosovu dio problema i Kosovo postaje bure baruta i zbog treba ozbiljno shvatiti Vučićevu izjavu da Kosovo od političkog postaje sigurnosno pitanje.

Vučić i Kurti sastali su se do sada već osam puta i nisu potpisali nijedan sporazum, uključujući i Ohridski sporazum o normalizaciji odnosa iz februaru ove godine, koji je postignut samo usmeno. Kosovo je zbog odbijanja prijedloga za deeskalaciju već pod mjerama EU, koje predstavljaju svojevrsne sankcije i prouzrokovale su, prema priznanju premijera Kurtija, već štetu od 500 miliona eura.

Od Solunske deklaracije do uvođenje ETIAS-a

Od 1.januara 2024.godine EU uvodi Evropski sistem za informacije o putovanjima i njihovom odobrenju (ETIAS)[3] prema trećim zemljama iz kojeg nisu izuzete zemlje zapadnog Balkana. Time se postavlja pitanje, da li EU istinski želi proširenje EU ili uvođenjem ETIAS-a želi trajno zabetonirati proces proširenja? Istovremeno EU zahtijeva od zemalja zapadnog Balkana uvođenje viza za građane trećih država. To bi najviše pogodilo Srbiju, koja ima bezvizni režim sa brojnim zemljama. Uvođenjem viza većem broju zemalja članica Pokreta Nesvrstanih, Srbija bi anulirala pozitivne efekte samita Nesvrstanih iz oktobra 2021.godine, koji je održan u Beogradu i koji predstavlja prekretnicu u razvoju i unapređenju odnosa sa tim zemljama. Primjena uredbe ETIAS značila bi uvođenje viza prema državama sa kojima je Srbija započela razvijati intenzivnu ekonomsku saradnju, što bi nanijelo enormnu štetu Srbiji ali i drugim zemljama regiona.

Sistem ETIAS u praksi znači, da će svaki građanin bilo koje države zapadnog Balkana prije ulaska u EU morati da ispuni posebnu aplikaciju i time zatražiti odobrenje za ulazak u EU. To faktički znači tiho uvođenje novog elektronskog kvazi viznog režima, u poređenju sa sadašnjim slobodnim kretanjem za sve građane zapadnog Balkana (osim Kosova). Time se anulira kandidatski status, jer neće ništa značiti i građani država zapadnog Balkana bit će u istom položaju kao svi drugi putnici, koji dolaze sa bilo koje strane svijeta u EU. EU treba suspendirati uvođenje ETIAS-a za zemlje zapadnog Balkan i razmisliti, da te zemlje ubrzano u paketu primi u članstvo EU. Postavlja se pitanje, da li bi region zapadnog Balkana, koji ima ukupan broj stanovnika, kojeg imaju zajedno Češka i Slovačka mogao ugroziti integraciju od 450 miliona stanovnika.

Analitičari upozoravaju, da je EU donošenjem Solunske deklaracije ohrabrila zemlje zapadnog Balkana ka članstvu u EU jasno izrazivši evropsku perspektivu zemalja regiona. Uvođenje ETIAS-a odnosno elektronskih viza za ulazak u EU obesmišljava se proces proširenja i sve što je izrečeno od strane evropskih zvaničnika i narušava ionako poljuljan ugled EU u regionu zapadnog Balkana. To praktički znači tiho uvođenje novog kvazi viznog režima, u poređenju sa sadašnjim slobodnim kretanjem za sve građane zapadnog Balkana. ETIAS je još jedna od strateških grešaka EU u odnosu do zapadnog Balkana. Do njih dolazi zbog sljepoće briselskih činovnika, koji izmišljaju ovakva rješenja, zbog ignorancije vodećih evropskih političara, koji ne pokazuju interes za proširenjem kao takvim i zbog uzvišenog i često ponižavajućeg odnosa kojeg pokazuju do zapadnog Balkana. Rusija i Kina, naprotiv, vrlo pažljivo prate te procese i odazivaju se promišljeno i agresivno.

Podijelite:

Facebook X / Twitter