EKSKLUZIVNO: Zijad Krnjić piše za Politicki.ba

Piše: Zijad Krnjić

Na početku da pojasnim termin reforma.Dakle,reforma je svaka promjena u nekom sistemu,koja ne mora,nužno,dati neki pozitivan rezultat.Naime u našem javnom diskursu se pod pojmom reforma smatra nešto što,najčešće vlast,treba promjeniti, a što će sigurno rezultirati općim dobrom.

Ovo sam smatrao potrebnim objasniti,jer su federalne vlasti,u 2025.g., napravile,zaista krupne reforme,a o njihovim učincima ću u nastavku progovoriti brojkama.

Najprije su od 1.1.2025.g.,povećali minimalnu platu(neto iznos) za 61%,na 1.000 KM,a od 1.7.2025.g.,počeli primjenu izmjena zakona od doprinosima,kojima su smanjili stope doprinosa:za PIO za 15,22%,a za zdravstvo za 12,12%.U uslovima fiksnog kursa domaće valute prema EURO,i približno nultoj stopi inflacije,u odnosu na EURO zonu,to su zaista radikalne makroekonomske reforme u tržište rada,fiskalni sistem i troškove poslovanja poslovnog sektora.

Donosioci tih reformi,i njihovi saveznici su horski ponavljali da će,naročito smanjenje stopa doprinosa,rezultirati povećanjem broja zaposlenih,čime će se,biva, kompenzirati gubitak javnih prihoda za finansiranje zdravstva i penzija.

Sada,godinu i po,i godinu, od provedbe tih reformi,rezultati na zaposlenost su sljedeći:

-broj zaposlenih u FBiH XII 2024.g.,je bio 551.842

-broj zaposlenih u FBiH IV 2026.g. je bio 545.222,dakle ukupno je smanjen za 6.620.

Ako se samo malo „zagrebe ispod površine“ ovih podataka,vidi se da je broj zaposlenih u javnoj upravi,školstvu,zdravstvu,u tom periodu porastao za 1.877.

Kada se taj porast zapošljavanja u javnom sektoru doda na ukupan pad broja zaposlenih,dobije se podatak da se,kao rezultat tih reformi,koje su provele vlasti u FBiH,broj zaposlenih u tzv.proizvodnim djelatnostima,dakle onima koji prave novu vrijednost, smanjio,u zadnjih 16 mjeseci,za 8.497.

Ako bi se analiziralo zapošljavanje u tzv.realnom sektoru,koji je u vlasništvu,ili većinskom vlasništvu države(elektroprivrede,telekomi,komunalna preduzeća,itd)za šta bi trebalo uraditi posebno istraživanje,pa se identificirao broj zaposlenih u tzv.režiskim službama,što kolokvijalno zovemo uhljebljavanje,pad broja zaposlenih na proizvodnim radnim mjestima bi bio još značajno veći od statistički potvrđenih 8.497

Interesantan je još jedan izdvojeni podatak,koji je slika ukupnosti vođenja ekonomije od ove vlasti,a to je da je broj zaposlenih u javnoj upravi u FBiH,u periodu IV 2023.g. do IV 2026.g. povećan ,sa 131.425 na 137.222,dakle povećanje za 5.797.

Uz ovo se zainteresirajte za koliko radnih mjesta u upravi,i javnim preduzećima su raspisani konkursi u ovih 4-5 mjeseci prije izbora,pa će vam slika biti još jasnija.

Rezultati u ostvarenju javnih prihoda,doprinosa za PIO i za zdravstvo su:

-prihodi od doprinosa za PIO su,u prva četri mjeseca 2026.g. manji od istog perioda 2025.g. za 82.723.000 KM,a od doprinosa za zdravstvo su manji za oko 55.000.000 KM,dakle ukupno manji za oko 140.000.000 KM.Kada se to preračuna na cijelu godinu,očekivati je smanjenje prihoda od doprinosa za PIO i zdravstvo za oko 350.000.000 KM.Pojednostavljeno iskazano,može se reći da je tih 350 miliona završilo kao povećanje dobiti poslovnog sektora,uključujući i dio u državnom vlasništvu,na račun smanjenja javnih prihoda za finansiranje penzija i zdravstva.Dakle,isplatilo se deceniju i više ponavljati lažni narativ o prevelikim doprinosima,kao razlogu ekonomske stagnacije.

Ja sam učinke povećanja minimalne plate na ekonomiju FBiH uporedio sa efektom koji se desi kad te Tayson,punom snagom udari u bradu.Moram priznati,sada poslije 1,5 godina primjene da nisam upotrijebio baš najslikovitije poređenje.Sada bih tu reformu uporedio sa eksplozijom nuklearnog reaktora u Černobilu,i trenutne negativne posljedice su razorne,ali još gore je što će se negativne posljedice multiplicirati i trajati godinama.

Rezulati ovog što je napravljeno,logično vode zaduživanju,kao mjeri za održavanje likvidnosti budžeta i javnih fondova,što je ova Vlada,naravno i uradila.U budžetu za 2026.g. je planirano zaduživanje za oko 2,3 milijarde KM,čime će se javna potrošnja finansirati kratkoročnim kreditima sa 28% ukupnog iznosa.Time negativne posljedice ne staju,jer će to upumpavanje novca iz kredita u potrošnju,proizvesti,ustvari već je proizvelo,inflaciju,koju CB BiH za 2026.g. procjenjuje na oko 6,5%,što poništava nominalno povećanje plata i penzija.

Ovdje sam akcentirao razorno negativne posljedice reformi,koje je uradila postojeća vlast u FBiH,na zaposlenost.A samo nabrajanje propalih proizvodnih kompanija i djelatnosti,kao npr.MITAL Zenica,GIKIL Lukavac,niz kompanija iz tekstilne,obućarske branše,zahtjevalo bi puno prostora,a analiza razloga još i više.

Ako bi trebalo,ovo što je urađeno,i što se radi,sa ekonomijom FBiH,opisati jednom rečenicom,rekao bih da to nije nikakva ekonomska politika,da je to stihija i „slobodni pad“!