Piše: Sead Numanović
Nema ništa od promjena Izbornog zakona, izjavio je Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije.
Tokom gostovanja na Federalnoj TV, on je rekao:
"Nećemo da nama HDZ kaže da nećemo dobiti Vladu, popuniti Ustavni sud dok im ne izađemo u susret”.
“Nećemo ništa dogovoriti ako ne uklonimo asimetriju u nadležnostima Vijeća naroda RS i Doma naroda FBiH na način da Dom naroda štiti isključivo vitalni nacionalni interes”, dodao je Izetbegović.
Pregovori o promjenama Izbornog zakona, prije nego su formalno i počeli, zapali su u ćorsokak!
Jedan od ključnih preduslova za dobijanje statusa kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, teško da će biti ispunjen.
Zašto?
Prije nego li je išta formulirano, nadigla se medijsko-diplomatska halabuka da se sprema uvođenje "trećeg entiteta na mala vrata".
Čak je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine o tome "alarmirao" Ujedinjene narode. On tvrdi da "stranci" - posebno Delegacija Evropske unije u Sarajevu - ide na to.
Spekulira se da se zagovara vraćanje tzv. "Fuleovog modela" na sto.
Štefan Fule bio je komesar za proširenje EU od 2010. do 2014. godine.
Njegov prijedlog tadašnje reforme Izbornog zakona predviđao je da se iz entiteta F BiH članovi Predsjedništva biraju zamršenim načinom.
F BiH bi ostala jedna izborna jedinica. Ali, predviđena je bila klauzula tzv. "pozitivne diskriminacije" (prisutna i u Belgiji, gdje je i sjedište EU).
Po njoj, drugi član Predsjedništva iz F BiH bio bi onaj koji bi dobio više glasova u kantonima u kojima prvi - izabrani - član kolektivnog šefa države - nema više glasova.
Praktično, kandidat koji bi osvojio najviše glasova u Tuzlanskom, Sarajevskom i Zeničkom kantonu, ispao bi iz utrke u Hercegovačko-neretvanskom, pa možda čak i u Srednje-bosanskom kantonu.
Za SDA, kako nam tvrde, to je bila ponuda kojoj je rok trajanja davno istekao.
"Fuleov model neće se vratiti na sto. A i ako se vrati, nekim čudom, tražit ćemo mišljenja pravnih stručnjaka, uključujući i Venecijansku komisiju", tvrde nam iz SDA.
No, taj i takav model odbio je upravo Dragan Čović.
Njemu, naprosto, nije u interesu da se riješi pitanje izbora članova Predsjedništva.
Po uzoru na svog političkog uzora Aleksandra Vučića, on stalno priča o tome, ali blokira sva nastojanja da se problem riješi.
Isto kao i Vučić u vezi Kosova, ni njemu nije u interesu da mu se ugasi pogonski politički motor.
