BiH i 27 konstitutivnih

Mnogo babica - kilavo dijete - reklo bi se u našem narodu.

Piše: Sead Numanović



Sinoćnja rasprava u Evropskom parlamentu, posvećena situaciji u Bosni i Hercegovini, pokazala je još jednom sve ono što već - u načelu - znamo - nema jedinstva i nema saglasnosti unutar institucija Evropske unije o tome šta učiniti. 

Vijeće Evropske unije i Evropska komisija, kao dvije institucije svojevrsne vlade bez ključnih izvršnih ovlasti, stava su da se problemi u Bosni i Hercegovini trebaju riješiti unutarnjim dijalogom.

Evropski parlament smatra da je intervencija neophodna. 

Sankcije protiv Milorada Dodika i njegovih pristaša - kako na političkoj sceni, tako i u poslovnoj zajednici - te slanje vojnika - bilo da se radi o pojačanju EUFOR-u ili NATO Štabu u Sarajevu - predominantno su isticane tokom rasprave. 

Sama ona - rasprava - kako to ukaza Vladimir Bilčik (EPP), izvjestilac za Srbiju, održana je poprilično kasno - iza 21 sat, kada većina Evropljana odmara kod kuće, a novinari su već poumorni. 

I ta činjenica - da je BiH haman pa uglavljena u zgusnuti raspored Evropskog parlamenta - indikativna je. 

Andže Logar, ministar vanjskih poslova Slovenije, države koja predsjedava Vijećem EU, te Vadis Dombrovskis, jedan od potpredsjednika Evropske komisije nisu u svojim izlaganjima, a govorili su na početku i na kraju rasprave koja je trajala nekih 60 minuta, ni pomenuli ništa od toga. Govorili su o dijalogu među bh. političkim liderima i reformama koje bi BiH približile EU, 14 prioriteta, kao preduslovu za sticanje statusa kandidata naše države za članstvo...

Logar je upozorio i da je neprihvatljivo negiranje genocida i glorificiranje ratnih zločinaca. I to je iskorak. 

Dombrovskis je najavio i današnji dolazak komesara za proširenje EU Olivera Varhelyija u BiH. 

Ni jedan ni drugi, dakle, sankcije nisu ni pomenuli, a o slanju vojske - ni u naznakama. 

Između njihovih istupa, poslanici su govorili o ratu kao sve realnijoj opasnosti. I taj požar, upozorili su, ne bi zahvatio samo BiH, već bi se proširio ili odrazio na širi balkanski region, doveo bi nove stotine hiljada izbjeglica u EU, oni ne bi bili samo sa zapadnog Balkana, već i iz Azije i Afrike...

Logar i Dombrovskis govorili su u okviru svojih mandata. 

Sve što su rekli - usaglašen je stav EU. 

Unija se tek treba usaglašavati i usaglašava se o sankcijama i vojnoj intervenciji. I institucije EU same ne odlučuju o tome. 

Tu su šefovi 27 država Unije - okupljeni u Evropskom vijeći kao krovnoj zakonodavnoj instituciji. Tu je i NATO koji treba odlučiti i naći modus za provođenje te odluke. Tu su u Sjedinjene Američke Države sa svojim planovima i prioritetima i zvanični Vašington - čini se - ovog je puta odlučio da na Balkanu ne solira, ako može...

A tu je i Rusija i njeni sateliti s (hibridnim) ratnim pohodom na Evropu.

Mnogo babica - kilavo dijete - reklo bi se u našem narodu. 

Tek, svjedočili smo još jednom političkom događaju za otvaranje očiju. 

Da, reforme u BiH su neophodne. One se predugo odlažu i za rezultat imaju pojačane odlaske iz regiona.

Da, dijalog jeste način. Bolje i hiljadu dana rasprava (i u Evropskom parlamentu), nego sat rata. 

Da, EU je u ćorsokaku po bezmalo svim pitanjima. Oni prosto ne znaju šta će sa sobom. I Unija je, kao i sama BiH i zapadni Balkan, izložena frontalnom napadu Rusije. I taj napad na države EU čak je i otvoreniji, žešći i obuhvatniji nego li smo mi. 

Spore i birokratizirane institucije EU još su tromije zbog podjela unutar Unije. Ekstremna desnica, koja dominira političkom scenom Mađarske i Slovenije, u klinču je s vlastima Njemačke i Holandije. A o svemu se odlučuje konsenzusom, svaka od 27 država - konstitutivnih (naroda) EU ima pravo vitalnog interesa i veta.

BiH i EU su, faktički, u istoj situaciji. 

Razdiru ih iznutra, kidišu krvožedno na temelje, a vlast je nemoćna da snažno uzvrati. 

Tako da se drama nastavlja s tendencijom daljeg usložnjavanja...


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.

BiH i 27 konstitutivnih | Politički.ba