Kuršumović iz Majnca: Čovjek ima dvije majke: onu koja ga je rodila i domovinu!

Munever Kuršumović, kandidat Stranke za Bosnu i Hercegovinu za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, predložio je da se Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH preimenuje tako da u njegovom nazivu i djelovanju posebno mjesto dobije dijaspora, kao i da svaka općina i grad u zemlji dobiju poseban odjel za dijasporu.

Kuršumović je ove prijedloge iznio tokom govora na skupu Stranke za BiH u Majncu u Njemačkoj, obraćajući se predsjedniku stranke Semiru Efendiću, potpredsjednici SBiH Begiji Smajić, Faruku Đoziću te članovima i simpatizerima stranke.

Govoreći iz perspektive čovjeka koji živi izvan Bosne i Hercegovine, Kuršumović je značajan dio obraćanja posvetio odnosu dijaspore prema zemlji porijekla i potrebi njenog većeg uključivanja u političke, ekonomske i društvene procese u BiH.

„Večeras vam se ne obraćam samo kao kandidat Stranke za Bosnu i Hercegovinu. Obraćam vam se kao čovjek koji živi daleko od svoje domovine, ali koji svoju domovinu nikada nije napustio u srcu“, rekao je Kuršumović.

Govoreći o odnosu ljudi koji su napustili BiH prema zemlji iz koje potiču, kazao je da život i uspjeh u drugoj državi ne mogu zamijeniti vezu s domovinom.

„Možeš promijeniti adresu. Možeš promijeniti državu u kojoj radiš. Možeš izgraditi novu kuću. Ali ne možeš promijeniti mjesto koje zoveš svojom domovinom“, kazao je.

Kuršumović je ocijenio da Bosna i Hercegovina ne pripada samo ljudima koji trenutno žive u njoj, već i velikom broju njenih građana i ljudi porijeklom iz BiH koji danas žive širom Evrope i svijeta.

„Bosna i Hercegovina nije samo zemlja onih koji danas žive u njoj. Bosna i Hercegovina je i zemlja svih nas koji smo iz nje otišli, ali je nismo zaboravili“, rekao je.

Posebno je ukazao na brojnu zajednicu ljudi iz BiH koja živi u Njemačkoj, navodeći da među njima postoje znanje, iskustvo, poslovni potencijal i kapital koji bi mogli biti snažnije povezani s Bosnom i Hercegovinom.

„Mi radimo, stvaramo, školujemo djecu, plaćamo poreze, gradimo firme, imamo iskustvo i znanje. Ali imamo i nešto mnogo važnije – imamo Bosnu u sebi“, kazao je Kuršumović.

U tom kontekstu pozvao je bh. dijasporu da aktivnije učestvuje na izborima, navodeći da politička odgovornost za budućnost zemlje nije samo na građanima koji žive u BiH.

„Naši sunarodnici u Bosni i Hercegovini imaju svoju odgovornost. Ali imamo je i mi koji živimo izvan Bosne i Hercegovine. Izbori nisu samo njihova obaveza. Izbori su i naša prilika da pomognemo svojoj domovini“, poručio je.

Kuršumović je kazao da se, prije političkog angažmana, pitao kojoj političkoj opciji može dati povjerenje te da je izabrao Stranku za BiH jer smatra da ona može povezati jačanje države s većim angažmanom dijaspore.

„Stranka za Bosnu i Hercegovinu je politička opcija koja može ponuditi okvir u kojem možemo spojiti ono što nam je najpotrebnije – snažnu državu i snažnu dijasporu“, rekao je.

Prema njegovim riječima, odnos institucija BiH prema ljudima koji žive u inostranstvu ne bi se trebao svoditi na novac koji oni šalju svojim porodicama ili ulažu u zemlji.

„Nama danas ne treba Bosna koja će dijasporu posmatrati samo kao nekoga ko šalje novac. Nama treba Bosna koja će dijasporu posmatrati kao partnera, investitora, stručnjaka, ambasadora i dio svog državnog potencijala“, kazao je.

Dodao je da dijaspora raspolaže iskustvom stečenim u razvijenim evropskim državama koje bi moglo biti iskorišteno u Bosni i Hercegovini.

„Dijaspora nije samo novac. Dijaspora su znanje i iskustvo, kao i kapital. Dijaspora su ljudi koji su prošli kroz sisteme najrazvijenijih evropskih zemalja i koji to iskustvo mogu prenijeti u Bosnu i Hercegovinu“, rekao je Kuršumović.

Govoreći o svojoj kandidaturi, naveo je da je kandidat Stranke za BiH za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH na listi iz entiteta Rs.

„To za mene nije samo politička kandidatura. To je odgovornost. Jer ja dobro znam šta znači otići iz Bosne. Znam šta znači živjeti u drugoj zemlji. Znam šta znači graditi život daleko od rodnog kraja“, rekao je.

Kuršumović je potom iznio konkretan prijedlog za promjenu institucionalnog odnosa Bosne i Hercegovine prema dijaspori.

Predložio je da se sadašnje Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH reorganizira tako da dijaspora dobije jasno mjesto u njegovoj strukturi i nazivu.

„Predlažem da se Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, odnosno segment državne politike koji se odnosi na raseljene osobe i izbjeglice, organizacijski i politički usmjeri tako da dijaspora dobije jasno institucionalno mjesto – kroz Ministarstvo za dijasporu, raseljena lica i izbjeglice“, rekao je Kuršumović.

Potrebu za takvom promjenom obrazložio je stavom da ljudi izvan BiH trebaju imati državnu instituciju kojoj se mogu neposredno obratiti.

„Jer dijaspora mora imati instituciju kojoj se može obratiti“, poručio je.

Drugi prijedlog odnosi se na lokalni nivo vlasti. Kuršumović smatra da bi svaka općina i grad u Bosni i Hercegovini trebali imati poseban odjel za dijasporu, koji bi građanima koji najveći dio godine žive u inostranstvu olakšao rješavanje administrativnih problema tokom boravka u zemlji.

Kao primjer naveo je ljude koji u BiH dolaze tokom godišnjih odmora i u nekoliko sedmica pokušavaju završiti poslove povezane s dokumentima, imovinom ili različitim dozvolama.

„Čovjek dođe na nekoliko sedmica. Treba riješiti dokumente ili imovinsko pitanje. Treba dobiti određenu dozvolu ili završiti administrativni postupak. A naš čovjek za sedam dana mora nazad u Njemačku. To moramo ubrzati“, rekao je.

Prema njegovom prijedlogu, takvi odjeli trebali bi imati jasno određene nadležnosti i mogućnost ubrzanog rješavanja predmeta građana koji žive izvan BiH.

„Ako hoćemo da naši ljudi dolaze u Bosnu i da investiraju ili da kupuju kuće, ako želimo da otvaraju firme i da se vraćaju, onda im moramo omogućiti da svoja pitanja riješe brzo, efikasno i bez nepotrebne administracije“, kazao je Kuršumović.

Naglasio je da takav tretman dijaspore ne smatra privilegijom.

„Zato treba uvesti poseban odjel za dijasporu u svakoj općini i gradu, sa jasnom nadležnošću i mogućnošću ubrzanog rješavanja pitanja ljudi koji žive izvan Bosne i Hercegovine. To nije privilegija nego pametna državna politika“, rekao je.

Kuršumović je u nastavku govora kazao da cilj treba biti funkcionalnija država koja će svoje institucije staviti na raspolaganje svim građanima.

„Mi ne tražimo ništa nemoguće. Samo tražimo da napravimo Bosnu i Hercegovinu boljom, jačom, funkcionalnijom, pravednijom. Bosnu koja će biti na usluzi svim svojim građanima, bez obzira na njihovu etničku, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost“, kazao je.

Dijaspori je poručio da su Bosni i Hercegovini potrebni njeno znanje, kapital i iskustvo te je pozvao ljude koji žive izvan zemlje da glasaju na predstojećim izborima.

„Bosna vas treba i treba vaše znanje, kapital, iskustvo, energiju i glas. I zato se odazovimo i izađimo na izbore“, rekao je Kuršumović.

U završnom dijelu svog govora založio se za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji i NATO-u.

„Naš cilj mora biti jasan: Bosna i Hercegovina u Evropskoj uniji i NATO savezu, integrirana u evropske i transatlantske strukture. Moramo biti među najrazvijenijim, sigurnim i uređenim državama Evrope“, rekao je.

Kuršumović je na kraju pozvao prisutne da podrže predsjednika SBiH Semira Efendića za člana Predsjedništva BiH i listu ove stranke iz entiteta Rs.

„Glasajmo za našeg Semira Efendića za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i glasajmo za našu listu u manjem bh. entitetu, posebno za Begiju Smajić i Faruka Đozića“, poručio je Kuršumović na skupu SBiH u Majncu.