Sistem glasanja državljana Bosne i Hercegovine koji žive u inostranstvu trebalo bi temeljito promijeniti nakon Općih izbora u oktobru, a jedna od najvažnijih novina bila bi automatska registracija birača iz dijaspore umjesto sadašnje procedure u kojoj se oni moraju prijavljivati za svake izbore.
To smatra član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Suad Arnautović, koji je u razgovoru za Fenu iznio niz prijedloga za promjenu izbornog sistema uspostavljenog još 1996. godine, kada je izbore u BiH organizirala Misija OSCE-a.
Prema njegovom prijedlogu, država bi na osnovu službenih evidencija automatski registrirala svoje državljane s biračkim pravom koji žive izvan BiH.
„Državljane Bosne i Hercegovine sa biračkim pravom koji glasaju izvan BiH, država Bosna i Hercegovina mora registrirati za glasanje po automatizmu. To je takozvana pasivna registracija, na osnovu službenih evidencija koje vodi država“, kazao je Arnautović.
Takva reforma, prema njegovom mišljenju, trebala bi biti jedan od poslova novih struktura vlasti koje budu formirane poslije oktobarskih izbora.
Arnautović predlaže i promjenu načina na koji glasovi birača iz inostranstva stižu u BiH. Umjesto da svaki birač pojedinačno šalje kovertu u Sarajevo i sam plaća međunarodnu poštarinu, glasovi bi se dostavljali najbližoj ambasadi ili konzulatu BiH u zemlji u kojoj birač boravi. Diplomatsko-konzularno predstavništvo potom bi ih diplomatskom poštom slalo CIK-u u Sarajevo.
„Potpuno bi se skratilo, da tako kažem, jedno mučenje građana BiH koji žive izvan BiH, koji glasaju, da oni šalju koverte i plaćaju troškove slanja prema Sarajevu“, rekao je Arnautović.
Istovremeno predlaže da se u budžetu institucija BiH osigura novac kojim bi država pokrivala troškove slanja glasova iz inostranstva, čime bi birači bili oslobođeni sadašnjih troškova poštarine.
Veću odgovornost, prema njegovom prijedlogu, trebalo bi preuzeti i Ministarstvo vanjskih poslova BiH. Ambasade i konzulati vodili bi stalnu službenu evidenciju birača izvan zemlje, dok bi informiranje i edukacija državljana BiH o izborima postali dio njihovih redovnih obaveza.
Arnautović ide i korak dalje te smatra da bi uspješnost ambasadora i konzula u uključivanju državljana BiH u izborni proces trebala biti jedan od kriterija prema kojima bi se ocjenjivao njihov rad.
„Ambasade i konzulati Bosne i Hercegovine, odnosno Ministarstvo vanjskih poslova, moraju uspostaviti službenu evidenciju birača koji glasaju izvan BiH, stalnu službenu evidenciju, i preuzeti aktivnu ulogu njihovog informiranja i edukacije o izbornom procesu u Bosni i Hercegovini“, naveo je.
Arnautović je, međutim, otvorio i znatno šire pitanje koje bi zahtijevalo promjene ustavnog i zakonskog okvira – dvojno državljanstvo i biračko pravo državljana BiH koji istovremeno imaju državljanstvo druge države.
Sadašnja rješenja, smatra on, proizvode kontradiktorne situacije, uključujući mogućnost da osoba koja obavlja jednu od najviših državnih funkcija u BiH istovremeno učestvuje na izborima druge države čiji je državljanin.
„Nepojmljivo je da naš član Predsjedništva, dakle predsjednik države Bosne i Hercegovine može glasati za predsjednika druge, susjedne države. To je nepojmljiva stvar koja ne postoji nigdje u svijetu“, rekao je Arnautović.
Smatra da bi zbog toga trebalo preispitati postojeća rješenja u Ustavu BiH i Izbornom zakonu BiH te ih uskladiti s međunarodnim standardima.
Arnautović je u tom kontekstu iznio i stav da bi biračko pravo trebalo povezati s poreznom obavezom.
„Drugim riječima, nije moguće imati biračko pravo u državi u kojoj ne plaćaš porez. Dakle, to su sve neka strateška pitanja o kojima bi trebao novi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i novi saziv Predsjedništva BiH da raspravi“, kazao je.
Govoreći o predstojećim Općim izborima, Arnautović je ocijenio da broj građana prijavljenih za glasanje iz inostranstva ni približno ne odražava stvarnu veličinu bh. dijaspore.
Za glasanje izvan BiH na izborima 4. oktobra registrirano je ukupno 48.078 birača. Od toga će 45.457 glasati putem pošte, dok se 2.621 birač opredijelio za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Uslove za registraciju nije ispunilo 5.259 prijavljenih birača.
Arnautović smatra da odgovornost za relativno mali odziv nije samo na građanima u inostranstvu. Političke stranke, prema njegovim riječima, morale bi se ozbiljnije boriti za njihove glasove, dok bi državne institucije trebale znatno aktivnije raditi na njihovom uključivanju u izborni proces.
„Na prvom mjestu je obaveza Ministarstva vanjskih poslova i Centralne izborne komisije da u jednoj sinergiji povećaju aktivnosti na, prije svega, informiranju naših birača. Kad je naš birač dobro informiran, onda će uslijediti i njegovo učešće u izbornom procesu“, rekao je.
Glasanje će ove godine biti organizirano u 20 diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u 13 država. Najviše birača prijavljeno je za glasanje u Minhenu – 434, slijede Beč sa 266, Aman sa 199 i Berlin sa 186 birača.
U susjednim državama za glasanje u Ambasadi BiH u Zagrebu prijavljeno je 59 birača, u Rijeci 46, a u Beogradu 51.
CIK u pravilu traži najmanje 50 prijavljenih birača za organiziranje glasanja u jednom diplomatsko-konzularnom predstavništvu, ali može napraviti izuzetak kada je broj prijavljenih blizu tog praga i postoje tehnički uslovi za provođenje izbora.
Nove izborne tehnologije neće biti korištene neposredno prilikom glasanja u ambasadama i konzulatima.
„Tokom glasanja u našim ambasadama i konzulatima neće biti primijenjene nove specifične izborne tehnologije, nego će se taj proces skeniranja dokumenata, skeniranja glasačkih listića, vršiti u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu“, pojasnio je Arnautović.
Glasački listići birača koji svoje pravo ostvaruju putem pošte, kao i oni koji glasaju u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, bit će prebačeni u Sarajevo i prebrojani u Glavnom centru za brojanje.
