Poticanje domaće proizvodnje više nije samo pitanje ekonomskog razvoja nego i nacionalne sigurnosti i stabilnosti Bosne i Hercegovine, poručio je predsjednik NES-a Nermin Ogrešević, ističući da država mora strateški pristupiti primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i domaćoj preradi hrane.
Prema njegovim riječima, potrebno je stvoriti uslove u kojima će domaći poljoprivrednici moći proizvoditi, njihovi proizvodi biti prerađivani u BiH, a domaća roba biti konkurentna na tržištu.
„Poremećaji na svjetskim tržištima, ratovi, klimatske promjene i prekidi lanaca snabdijevanja posljednjih godina pokazali su koliko jedna kriza može brzo uticati na dostupnost i cijene hrane. Ne smijemo dozvoliti da građani Bosne i Hercegovine budu potpuno ovisni o uvozu kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama“, naveo je Ogrešević.
On smatra da BiH ne može i ne treba proizvoditi sve što joj je potrebno, ali da mora imati dovoljan nivo vlastite proizvodnje kako bi u kriznim situacijama mogla zaštititi stanovništvo i osigurati osnovnu prehrambenu sigurnost.
Za ostvarivanje takvog cilja, prema Ogreševiću, potrebni su dugoročni i predvidivi poticaji, ulaganja u savremenu proizvodnju, sisteme navodnjavanja, skladišne i prerađivačke kapacitete, zaštita domaćih proizvođača te snažnije povezivanje poljoprivrede s prehrambenom industrijom.
Posebno je upozorio na dosadašnju praksu određivanja politike poticaja iz godine u godinu, ocjenjujući da bez dugoročne sigurnosti proizvođači teško mogu planirati ozbiljnije investicije.
„Poljoprivrednik mora znati šta ga očekuje za tri, pet ili deset godina ako želi investirati, širiti proizvodnju i zapošljavati“, poručio je Ogrešević.
Kao jedan od ciljeva ekonomske politike naveo je smanjivanje iznosa koji građani BiH izdvajaju za uvezene proizvode i zadržavanje većeg dijela tog novca unutar domaće ekonomije.
„Naš cilj mora biti da što više novca koji građani danas troše na uvoz ostane u Bosni i Hercegovini – kod naših poljoprivrednika, proizvođača, prerađivača i trgovaca“, istakao je.
Ogrešević smatra da bi jačanje domaće proizvodnje istovremeno omogućilo otvaranje novih radnih mjesta, povećanje prihoda i smanjenje izloženosti BiH poremećajima koji dolaze izvana.
Posebno je naglasio da se proizvodnja hrane ne može posmatrati isključivo kroz tržišne kriterije.
„Hrana nije roba kao svaka druga. U kriznim vremenima ona postaje pitanje sigurnosti. Zato domaća proizvodnja mora biti strateški interes države, a ne povremena tema predizbornih kampanja“, naveo je Ogrešević.
Prema njegovim riječima, sposobnost države da u kriznim okolnostima osigura dovoljno hrane za stanovništvo direktno utiče na njenu stabilnost i sigurnost.
„Država koja može prehraniti svoje građane u vremenu krize mnogo je stabilnija i sigurnija država. Bosna i Hercegovina mora imati upravo takvu ekonomsku politiku“, poručio je Ogrešević.
