Ogrešević: BiH mora imati dugoročnu energetsku strategiju, odluke ne možemo donositi od krize do krize

Predsjednik Narodnog evropskog saveza (NES) Nermin Ogrešević upozorio je da Bosna i Hercegovina mora prestati donositi odluke u oblasti energetike tek kada nastupi kriza i uspostaviti dugoročnu strategiju koja će obuhvatiti proizvodnju, infrastrukturu, sigurnost snabdijevanja i potrebe privrede u narednim decenijama.

Ogrešević smatra da energetika odavno nije samo pitanje proizvodnje električne energije, već direktno utječe na ekonomsku sigurnost, konkurentnost privrede i ukupnu stabilnost države. Poremećaji na evropskom i svjetskom tržištu energenata, prema njegovim riječima, pokazali su koliko brzo rast cijena i problemi s dostupnošću energije mogu pogoditi građane i kompanije.

BiH, ističe, istovremeno raspolaže značajnim potencijalima koje bi trebala pretvoriti u dugoročnu ekonomsku korist, od hidroenergije do sve većih mogućnosti za proizvodnju električne energije iz sunca i vjetra.

„Nama je potrebna ozbiljna i dugoročna energetska strategija, a ne donošenje odluka od krize do krize. Moramo znati koliko će energije Bosni i Hercegovini trebati za deset, dvadeset i trideset godina, iz kojih izvora ćemo je proizvoditi, koliko ćemo ulagati u proizvodne kapacitete, a koliko u prijenosnu i distributivnu mrežu“, poručio je Ogrešević.

Energetska tranzicija, prema njegovom stavu, mora uključivati paralelan razvoj obnovljivih izvora, modernizaciju postojećih proizvodnih kapaciteta i ulaganje u stabilnost elektroenergetskog sistema. Upozorava, međutim, da prelazak na nove izvore energije ne smije dovesti do naglog ugrožavanja postojeće proizvodnje i radnih mjesta.

„Tranzicija ne smije značiti da ćemo preko noći ugroziti postojeću proizvodnju i radna mjesta. Ona mora biti planska, postepena i ekonomski održiva“, naveo je.

Ogrešević posebno ukazuje na potrebu kvalitetnijeg upravljanja elektroprivrednim preduzećima, kako bi se povećale njihova efikasnost i profitabilnost. Energetska politika, smatra, mora biti usko povezana i s razvojem privrede, jer cijena i sigurnost snabdijevanja energijom direktno utječu na mogućnost privlačenja novih investicija.

Prema njegovim riječima, investitorima koji razmatraju ulaganja u BiH potrebno je ponuditi sigurnu i predvidivu isporuku energije, konkurentne cijene, stabilan regulatorni okvir i infrastrukturu sposobnu pratiti razvoj industrije.

Jednim od ključnih zadataka smatra završetak reformi potrebnih za snažnije povezivanje BiH s evropskim energetskim tržištem. Dok se u okruženju razvijaju nova tržišta, interkonekcije i veliki investicioni projekti, upozorava Ogrešević, BiH ne smije ostati izvan tih procesa.

„Upravo integracija s evropskim tržištem može nam otvoriti prostor za veće investicije i sigurniji plasman naše električne energije“, istakao je.

Uz nove proizvodne kapacitete, prema njegovom stavu, potrebna su znatno veća ulaganja u skladištenje energije i energenata, pametne mreže, energetsku efikasnost i decentraliziranu proizvodnju.

„Ne treba nam samo više proizvedenih megavata – treba nam pametniji, otporniji i fleksibilniji elektroenergetski sistem“, poručio je Ogrešević.

Kao posebno važno pitanje izdvojio je Južnu plinsku interkonekciju, projekat kojim bi BiH dobila dodatni pravac snabdijevanja gasom.

„Treba nam snage da se dovede do kraja iskorak oko Južne plinske interkonekcije, kako bismo, uz kvalitetno snabdijevanje fosilnim gorivima i upravljanje njima, što je moguće više amortizirali potrese sa svjetskog tržišta“, naveo je Ogrešević.

On smatra da energetiku treba izvući iz prostora svakodnevnih političkih nadmetanja jer odluke u tom sektoru imaju posljedice koje traju decenijama. Kao primjer potrebe za dugoročnim planiranjem naveo je proces izrade Energetske strategije Federacije BiH za period od 2025. do 2035. godine, s projekcijom do 2055.

„Naš cilj mora biti jasan: Bosna i Hercegovina mora biti energetski sigurnija, privredno konkurentnija i sposobna da svoju energiju pretvori u novu vrijednost, investicije i dobro plaćena radna mjesta“, poručio je Ogrešević.

Prema njegovim riječima, o energetskoj sigurnosti mora se djelovati prije nego što poremećaji prerastu u novu krizu.

„Ne smijemo čekati novu energetsku krizu da bismo počeli razmišljati o energetskoj sigurnosti. Pametna politika je ona koja probleme rješava prije nego što postanu kriza“, poručio je Ogrešević.