Swartz zaključuje da se "Thompson upušta u ono što njemački AfD ili Švedski demokrati ne bi usudili ni štapom dodirnuti. Riječ je o fanatičnom nacionalizmu ispod površine formalno evropskog poretka koji, zabrinjavajuće, izgleda počiva isključivo na stranom kapitalu i nedostatku alternativa."
Vodeći švedski dnevni list Dagens Nyheter objavio je prošle sedmice ironičan i pomalo provokativan komentar, povodom zagrebačkog koncerta Marka Perkovića Thompsona, ali zapravo posvećen održivosti hrvatskog socioekonomskog modela i identitetu nacije u kontekstu širenja ekstremnog nacionalizma, ali i globalne nesigurnosti i nestabilnosti.
Autor Richard Swartz, švedski novinar i suprug hrvatske spisateljice Slavenke Drakulić, u tekstu pod naslovom "Njemački ‘šlauf’ drži nacionalističku Hrvatsku na površini", argumentira da je Hrvatska ekonomski u velikoj mjeri ovisna o njemačkim turistima i evropskim fondovima.
"Ljeti je Hrvatska zaokupljena brojanjem: prvo koliko turista u automobilima prelazi granicu, koliko noći provedu u hotelima i koliko dugo ostaju, a zatim prihodima od kojih će zemlja živjeti do sljedeće sezone. Turizam je najveći izvor prihoda, iako niko - pa ni vlast u Zagrebu - ne zna tačno koliki je to iznos novca", počinje Swartz.
Švedski novinar ističe kako njemački gosti potpuno dominiraju turističkom industrijom, a potom današnju ovisnost hrvatske ekonomije o njihovim dolascima povezuje sa događajima iz sredine 20. vijeka:
"Tijekom Drugog svjetskog rata fašistička Hrvatska bila je brutalna država-vazal Hitlerove Njemačke. Sada su se Nijemci vratili: ovaj put bez tenkova, više zainteresirani za sunce, prstenove za plivanje i plodove mora. Jadransko more je privatna rivijera Nijemaca, koji daju presudan doprinos ekonomskoj stabilnosti ove male zemlje.
Swartz dalje prikazuje hrvatski turizam kao dvosjekli mač, jer s jedne strane donosi ogromne prihode, ali s druge potiče sivu ekonomiju i stvara strukturalnu ovisnost koja ograničava sposobnost države da vodi samostalnu politiku.
Piše da službeno turizam čini otprilike 20 posto hrvatskog bruto domaćeg proizvoda, ali da je u stvarnosti to daleko više. Također naglašava kako se prihodi od turizma mogu uporediti samo sa potporama iz evropskih fondova.
"Njemačka i Brisel finansiraju Hrvatsku"
U nastavku teksta Swartz kritikuje vlast, posebno predsjednika hrvatske vlade: "U praksi Njemačka i Brisel (čitaj: Njemačka) finansiraju zemlju; njen suverenitet sa zastavom i vojskom djeluje kao iluzija. Premijer Andrej Plenković je pristojan, ali prilično nemoćan vlastodržac koji se ne usuđuje uhvatiti u koštac sa crnom ekonomijom."
"Svaki put kada pokuša, narod uspješno protestuje. Kao kada je pokušao uvesti efikasan poreski sistem i dohvatiti skrivena primanja turističkih profitera. Uzalud. A bez poreza država je siromašna, a vlast postoji uglavnom samo na papiru."
Swartz na kraju svog komentara upozorava na opasnost ekstremnog nacionalizma, koristeći primjer masovnog Thompsonovog koncerta i toleriranja fašističkih simbola u javnom prostoru. Smatra da takav fenomen nije ni marginalan ni bezazlen, već masovan i potencijalno destabilizirajući, te da se tolerancijom šalje poruka nekažnjivosti.
"U Zagrebu je u julu održan provokativan koncert. Izvođač se naziva Thompson, prema strojnici, i poziva publiku na hrvatsku varijantu nacističkog pozdrava “Heil Hitler!”. Njegovi koncerti su unaprijed zabranjeni u Njemačkoj, Švicarskoj, BiH, Sloveniji, pa čak i u hrvatskoj Istri. Publiku čine mladi ljudi, a u pozadini su slike vođe fašista iz Drugog svjetskog rata Ante Pavelića, uz podršku Katoličke crkve sa domoljubnim molitvama i blagoslovima sa bine", stoji u tekstu.
U komentaru za Dagens Nyheter ističe se kako je to "šok za demokratsku i urbanu Hrvatsku, uvjerenu da se prošlost nikada neće vratiti u novom obliku". Swartz piše da vlast uglavnom šuti i smatra da može "zajahati tigra", iako je koncertna masa "podjednako neukrotiva kao i poreski utajivači iz turističke branše."
"Zagreb sada ide potpuno suprotnim smjerom"
Swartz zaključuje da se "Thompson upušta u ono što njemački AfD ili Švedski demokrati ne bi usudili ni štapom dodirnuti. Riječ je o fanatičnom nacionalizmu ispod površine formalno evropskog poretka koji, zabrinjavajuće, izgleda počiva isključivo na stranom kapitalu i nedostatku alternativa."
"Oko Hrvatske je tmurna slika: orbanizirana Mađarska, diktatorska Srbija, disfunkcionalna BiH, Kosovo ili Makedonija, Austrija u kojoj ekstremni desničar Herbert Kickl stoji na pragu vlasti. Ali veliki gradovi jugoistočne Evrope odolijevaju."
"U Budimpešti je ovog ljeta velika povorka ponosa prkosila Viktoru Orbánu, a u Beogradu građani gotovo svakodnevno protestuju protiv autoritarnog lidera Aleksandra Vučića. Zagreb sada ide potpuno suprotnim smjerom", zaključuje Swartz, nagovještavajući mogućnost domino-efekta u kojem bi i Hrvatska mogla skliznuti u neliberalni poredak.
