Rekordan broj žrtava toplotnog vala u Austriji: Vrućina ovog ljeta odnijela 646 života

Ekstremne temperature ovog ljeta ostavile su težak zdravstveni bilans u Austriji. Prema proračunima Austrijske agencije za zdravlje i sigurnost hrane (AGES), u junu i julu zabilježeno je 646 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, što je najveći broj za ovaj period otkako se provode ovakve procjene.

Za poređenje, tokom također veoma toplog ljeta 2024. godine do kraja jula procijenjeno je 570 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, dok je godinu ranije taj broj iznosio 284.

Ekstremne temperature zabilježene su širom Austrije. U Wieselburgu je 31. jula izmjereno 40,3 stepena Celzijusa, čime je postavljen novi temperaturni rekord za jul u toj zemlji.

Podaci AGES-a ne predstavljaju direktno prebrojavanje umrlih čiji je uzrok smrti službeno upisan kao vrućina. Riječ je o statističkoj procjeni zasnovanoj na naučnom modelu koji povezuje podatke o mortalitetu i vremenskim prilikama. Na taj način procjenjuje se broj dodatnih smrtnih slučajeva povezanih s izuzetnim toplotnim stresom.

AGES je sredinom ljeta prvi put objavio procjenu za juni, kada je procijenjeno 395 smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Tokom jula zabilježena su dodatna 251 takva slučaja, čime je ukupan broj za prva dva mjeseca ljeta dostigao 646.

Podaci istovremeno ukazuju da posljedice ekstremnih temperatura ne osjećaju samo građani, već i zdravstvene ustanove. Analiza koju je provela Gesundheit Österreich GmbH (GÖG) pokazala je da je dugoročno u prosjeku oko 20 posto analiziranih zdravstvenih ustanova bilo izloženo visokim nivoima toplotnog stresa.

Situacija je ovog ljeta znatno izraženija. Do kraja jula više od 70 posto bolnica, ustanova za njegu starijih osoba i staračkih domova već je bilo izloženo najmanje 20 dana ekstremne vrućine. Kod jedinica primarne zdravstvene zaštite taj udio dostigao je 80 posto. Oko četvrtine svih analiziranih ustanova bilo je izloženo najmanje 30 dana ekstremne vrućine.

Ministrica zdravstva Austrije Korinna Schumann upozorila je da se posljedice visokih temperatura ne mogu posmatrati samo kroz broj smrtnih slučajeva.

„Kada je vruće, ne smijemo se fokusirati samo na broj smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. Također moramo razmotriti šta sve veća vrućina znači za naš zdravstveni sistem“, kazala je Schumann.

Ona je naglasila potrebu da se posebna pažnja posveti ustanovama koje brinu o posebno ranjivim kategorijama stanovništva. Prema njenim riječima, vlasti sada analiziraju podatke kako bi utvrdile koja su područja i objekti najviše pogođeni te gdje je potrebno provesti ciljane mjere.

Analiza GÖG-a prvi put omogućava pregled izloženosti zdravstvenih ustanova toplotnom stresu na nivou cijele Austrije. Podaci bi trebali poslužiti kao osnova za procjenu rizika i planiranje mjera zaštite.

Na posljedice sve učestalijih toplotnih valova upozorili su i iz ekološke organizacije WWF, odakle su pozvali na ambicioznije i adekvatno finansirane mjere obnove rijeka, poplavnih ravnica, močvara i drugih oštećenih ekosistema.

Glasnogovornik WWF-a za klimu Reinhard Uhrig poručio je da očuvanje prirode predstavlja i dio zaštite od visokih temperatura, jer očuvani ekosistemi zadržavaju vodu u krajoliku i povećavaju otpornost na vrućinu i sušu.

WWF istovremeno poziva saveznu vladu da smanji emisije stakleničkih plinova kroz efikasan zakon o klimi, dok svih devet austrijskih saveznih pokrajina, prema navodima organizacije, i dalje nema obavezujući kvantitativni cilj za smanjenje potrošnje zemljišta.