Ruski predsjednik Vladimir Putin više nema dobre opcije u ratu protiv Ukrajine, a nezadovoljstvo ratom raste među običnim građanima, oligarsima i dijelovima ruske elite, tvrdi Kaupo Rosin, šef Estonske vanjske obavještajne službe (EFIS).
Rosin je u velikom intervjuu za britanski Telegraph rekao da nastavak rata za Putina nosi sve veće vojne, ekonomske i političke rizike, ali da bi i zaustavljanje rata moglo ugroziti njegov položaj jer bi ga dio ruskog društva i elite mogao doživjeti kao znak slabosti.
"U ovom trenutku ima samo loše opcije. I svaka odluka koju donese nosi različite rizike", rekao je Rosin.
Ako Putin nastavi rat, dodaje, veliki gubici, ekonomski problemi i unutrašnje napetosti mogli bi se dodatno povećavati.
"To bi u nekom trenutku u budućnosti moglo utjecati na njegovu političku budućnost, ako ljudi oko njega zaključe da je bolje nastaviti bez njega", rekao je.
Rosin tvrdi da među ljudima iz ruskog političkog i ekonomskog vrha više nema ozbiljnih razgovora o potpunoj pobjedi u Ukrajini.
"Vidimo da ukupno nezadovoljstvo ovim ratom raste u svim slojevima društva, od običnih ljudi pa sve do oligarha. Sve više ljudi ne želi ovaj rat", rekao je.
Ipak, ne očekuje pobunu građana na ulicama.
"Ne vidim u ovom trenutku uličnu revoluciju. Važnije je šta misle ljudi koji imaju pristup novcu, oružju i informacijama", kazao je.
Prema njegovim riječima, upravo se u tim krugovima sada razgovara o različitim scenarijima i načinima završetka rata.
"Ako se nešto promijeni u Rusiji, dogodit će se vrlo brzo i svi ćemo biti iznenađeni. Bit će to nešto što se dogodi preko noći, ako se ikada dogodi", rekao je Rosin.
Kao primjer koliko ruski sistem može biti krhak naveo je pobunu šefa Wagnera Jevgenija Prigožina u junu 2023. godine.
"Za nas je to bio znak koliko sistem iznutra može biti šupalj. To je često slučaj s takvim režimima. Izvana izgledaju vrlo čvrsto, ali iznutra mogu biti iznenađujuće slabi", rekao je.
Rosin tvrdi da ruski gubici na ratištu sada premašuju broj novih vojnika koje Moskva uspijeva regrutirati.
Kao drugi veliki problem navodi ekonomiju, posebno posljedice ukrajinskih napada dugog dometa na rusku naftnu infrastrukturu i zapadnih sankcija.
Procjenjuje da bi ruski budžetski deficit ove godine mogao dosegnuti oko 10 biliona rubalja, što bi bilo približno polovini iznosa koji Rusija troši na odbranu.
Sankcije pritom Rusiji znatno otežavaju zaduživanje na međunarodnim tržištima.
Moskva bi manjak mogla pokušati nadoknaditi povećanjem poreza te dodatnim zahtjevima prema oligarsima i kompanijama, što bi, smatra Rosin, moglo dodatno povećati nezadovoljstvo unutar zemlje.
