Više od godinu dana od početka rata u Ukrajini, građani Srbije i dalje misle da Rusija nije krivac za njegov početak. Čak 66 posto građana smatra da je za rat u Ukrajini odgovoran Zapad, dok samo 21 posto za rat okrivljuje Rusiju. A tu je i nešto više od tri posto onih koji krivca za rat vide u Ukrajini. Ostali „ne znaju". To proizlazi iz reprezentativnog istraživanja „Spoljnopolitičko opredeljenje Srbije“ koje je početkom travnja/aprila objavila srpska nevladina organizacija „Novi treći put“.
Prema istom istraživanju 47,5 posto ispitanih smatra da je Rusija najvažniji politički partner Srbije, dok samo 30 posto kaže da je to Europska unija. A 19 posto je uvjereno da je to Kina.
S druge strane više od polovine stanovništva EU vidi kao ekonomski oslonac za budućnost, dok svega 21 posto smatra da je to Rusija – čak manje i od Kine, koju kao takvu vidi 26 posto građana.
Realni ekonomski podaci pokazuju da većina stanovnika Srbije u toj točci ima dobru procjenu: EU je već godinama lider u direktnim stranim investicijama u Srbiji. Prema podacima Narodne banke Srbije, dostupnim za prvih šest mjeseci 2022., investicije iz država Europske unije činile su trećinu ukupnih investicija u zemlji.
„Šizofrenija" društva u Srbiji
Tu se radi o „šizofreniji" većeg dijela javnosti u Srbiji i onim dijelovima zapadnog Balkana gdje žive Srbi, poput, primjerice, Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, kaže Thomas Brey, dugogodišnji šef Deutsche Presse Agentur (dpa) za Balkan i autor studije „Ruski mediji na Balkanu i njihova uloga u napadačkom ratu protiv Ukrajine“ za Zakladu Friedrich Naumann.
„Kada ih nešto osobno pogađa, ljudi u Srbiji ne traže posao u Rusiji i ne idu studirati u Kinu, već na Zapad, ali kada se radi o službenoj politici ljudi su uvjereni da su Rusija i Kina oni koji su dobri, dok je Zapad negativno nastrojen naspram Srbije i želi joj zlo“, objašnjava Brey u razgovoru za DW. Ključnu ulogu u širenju tog narativa o Srbiji kao žrtvi neke zavjere Zapada - koji je identičan s narativom službene ruske politike - imaju ruski propagandni mediji RT (ranije Russia Today) i Sputnik, smatra Brey.
Oni imaju dobro opremljene redakcije u Beogradu i svakodnevno šire rusku propagandu koja pada na plodno tlo. „Postoji tradicionalna povezanost Rusije i Srbije. Još od vremena Balkanskih ratova, pa sve do posljednjih jugoslavenskih ratova Rusija se predstavljala kao bratska zemlja Srbije. To, naravno, uključuje i kulturološke dodirne točke, poput slavenskog jezika ili pravoslavne religije“, kaže Brey.
On napominje da je jedno od ključnih težišta ruske propagande potpirivanje međunacionalnih tenzija na Balkanu, i tu „Rusija bezrezervno u svakom sporu staje na stranu Srbije, a naročito kada se radi o Kosovu.“
Politička elita Srbije podržava ruski narativ
No utjecaj tih ruskih medija u Srbiji bi bio ograničen kada oni ne bi imali veliku podršku političke elite u Srbiji na čelu s predsjednikom Aleksandrom Vučićem. On u Putinu i njegovom modelu upravljanja državom vidi uzor, oca nacije koji se bori za održavanje tradicionalnih vrijednosti i brani je modernim, liberalnim tendencijama poput uvažavanja LGBT pokreta ili pokušajima razvodnjavanja i potiskivanja uloge religije u društvu koje dolaze sa Zapada, kaže Brey. Bez te podrške političke elite mediji u zemlji ne bi mogli – ili čak morali – prenositi ruske dezinformacije, kao što je to sada slučaj.
A kako to u praksi izgleda kada je riječ o ratu u Ukrajini, Brey pokazuje u svojoj studiji na brojnim primjerima iz srpskih medija. Naslovi, kako iz vremena prije rata u Ukrajini, tako i nakon ruske invazije, djeluju kao da su iz nekog paralelnog univerzuma i direktno napisani u Kremlju: „Počinje novi svetski poredak – Putin razbio EU i NATO" (Srpski telegraf, 15.11.2016.); „Blickrig – Ruski uragan se sručio na Ukrajinu: Putin za dan stigao do Kijeva" (Alo, 25.2.2022.); „Ruski udar odgovor na pretnje NATO“ (Večernje novosti, 25.2.2022.); „Ukrajina napala Rusiju!" (Informer, 22.2.2022.); „Fašisti love Srbe – A Evropa ćuti i gleda" (Informer, 16.1.2023. – tema: Kosovo); „Prljavi EU rat protiv Srbije" (Informer, 7.10.2022.); „Ameri i Britanci priznali: Putin dobio rat!" (Srpski Telegraf, 4.7.2022.); „Putin: Slom zapadne hegemonije je nepovratan“ (Pečat, 7.10.2022.)
