Povratak Jelka Kacina na čelo državnih proslava izazvao političke polemike u Sloveniji

Imenovanje Jelka Kacina za predsjednika Koordinacionog odbora za državne proslave izazvalo je nove političke rasprave u Sloveniji, gdje dio javnosti ovaj potez tumači kao signal da će pitanja historijskog nasljeđa i identitetske politike imati značajno mjesto u radu nove vlade, piše Necenzurirano.si.

Kacin je na novu funkciju imenovan svega nekoliko sedmica nakon formiranja vlade, što su pojedini politički komentatori ocijenili kao jedan od pokazatelja prioriteta nove vlasti. Za razliku od prethodne administracije, koja je promjene u sistemu državnih proslava provodila tek nekoliko mjeseci nakon preuzimanja mandata, nova vlada pitanje organizacije nacionalnih obilježavanja otvorila je među prvim političkim odlukama.

Koordinacioni odbor za državne proslave ima važnu ulogu u određivanju sadržaja, koncepta i organizacije događaja kojima se obilježavaju značajni datumi iz slovenske historije. Iako su pojedini državni praznici zakonski definirani, odbor raspolaže značajnim prostorom za odlučivanje o načinu obilježavanja pojedinih događaja, kao i o dodatnim manifestacijama koje mogu dobiti status državnih proslava.

U dijelu javnosti pojavile su se bojazni da bi državne ceremonije mogle postati prostor za produbljivanje ideoloških podjela koje već godinama obilježavaju slovensku političku scenu. Kritičari upozoravaju da bi pitanja vezana za tumačenje Drugog svjetskog rata, komunističkog perioda i procesa osamostaljenja Slovenije mogla ponovo postati predmet političkih sukoba.

Posebnu pažnju izaziva činjenica da je Kacin bio jedna od najprepoznatljivijih javnih ličnosti tokom pandemije Covid-19, kada je obavljao dužnost vladinog portparola i svakodnevno komunicirao epidemiološke mjere javnosti. Njegov povratak u istaknute državne strukture zato se tumači i kao povratak kadrova bliskih političkom krugu aktuelne desnice.

Analitičari ističu da nacionalne proslave u demokratskim društvima tradicionalno imaju ulogu okupljanja građana oko zajedničkih vrijednosti i državnih simbola. Međutim, u Sloveniji su posljednjih godina pojedine državne ceremonije često bile praćene političkim prijeporima, pa čak i organizovanjem paralelnih događaja od strane različitih političkih i društvenih grupa.

Rasprava o ulozi državnih proslava tako je ponovo otvorila šire pitanje odnosa politike prema historiji, kolektivnom sjećanju i nacionalnom identitetu. Dok pristalice novih kadrovskih rješenja tvrde da je riječ o legitimnom pravu svake vlade da oblikuje državne ceremonije u skladu sa svojim političkim programom, kritičari upozoravaju da nacionalni praznici ne bi smjeli postati sredstvo za produbljivanje društvenih podjela.

Predstojeće državne proslave pokazat će u kojoj mjeri će nova organizaciona struktura donijeti promjene u sadržaju i simbolici nacionalnih obilježavanja te hoće li ona postati novo političko bojno polje u već podijeljenoj slovenskoj javnosti.