Bošnjaci su i dalje druga najbrojnija nacionalna manjina u Hrvatskoj, odmah iza srpske zajednice, ali demografske promjene izazvane ratom u Ukrajini mogle bi u budućnosti promijeniti dosadašnji poredak među manjinskim zajednicama.
Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, u Hrvatskoj je živjelo 24.131 Bošnjak, što ih je činilo drugom najbrojnijom nacionalnom manjinom nakon Srba, kojih je bilo 123.892. Istovremeno, broj građana koji su se izjasnili kao Ukrajinci iznosio je svega 1.905.
Međutim, ruska invazija na Ukrajinu izazvala je najveći izbjeglički val u Evropi nakon Drugog svjetskog rata, a dio raseljenih osoba utočište je pronašao i u Hrvatskoj. Prema podacima Eurostata, pod privremenom zaštitom u Hrvatskoj trenutno se nalazi gotovo 30.000 ukrajinskih državljana.
Bošnjaci zadržali poziciju uprkos padu broja stanovnika
Iako je Hrvatska između dva popisa izgubila više od 400.000 stanovnika, Bošnjaci su zadržali status jedne od najbrojnijih i najorganiziranijih manjinskih zajednica u zemlji.
Njihovo prisustvo posebno je izraženo u Zagrebu, Istri, Primorsko-goranskoj županiji i pojedinim dijelovima Slavonije, a bošnjačka zajednica već decenijama ima razvijenu mrežu kulturnih, obrazovnih i vjerskih institucija.
Za razliku od novopridošlih migrantskih zajednica, Bošnjaci u Hrvatskoj predstavljaju stabilnu i dugoročno integrisanu populaciju čiji pripadnici aktivno učestvuju u političkom, kulturnom i društvenom životu zemlje.
Ipak, demografi upozoravaju da se manjinska struktura Hrvatske ubrzano mijenja, prije svega zbog doseljavanja stranih radnika i izbjeglica.
Ukrajinci bilježe najbrži rast
Najveću promjenu posljednjih godina bilježi upravo ukrajinska zajednica.
Broj Ukrajinaca u Hrvatskoj povećan je višestruko nakon 2022. godine. Iako većina njih trenutno boravi u zemlji na osnovu privremene zaštite, dio se već uključio na tržište rada, upisao djecu u škole i počeo graditi dugoročnije planove za ostanak.
Ako bi značajan broj Ukrajinaca odlučio trajno ostati u Hrvatskoj i kasnije stekao hrvatsko državljanstvo, njihova zajednica mogla bi brojčano nadmašiti Bošnjake.
Takav scenarij, međutim, nije izvjestan. Veliki broj ukrajinskih izbjeglica i dalje se nada povratku u domovinu nakon završetka rata, dok dio razmatra preseljenje u druge države Evropske unije.
Brojnost nije jedini faktor
Stručnjaci ističu da se uticaj manjinske zajednice ne mjeri samo brojem pripadnika.
Bošnjaci trenutno imaju prednost dugogodišnje institucionalne organiziranosti, razvijene kulturne infrastrukture i snažnih društvenih veza unutar Hrvatske. Ukrajinska zajednica tek prolazi proces integracije i još uvijek je teško procijeniti koliko će njenih pripadnika ostati trajno nastanjeno u zemlji.
Dodatni faktor predstavlja činjenica da se manjinska prava u Hrvatskoj do 2033. godine i dalje temelje na rezultatima popisa stanovništva iz 2021. godine. To znači da ni značajan rast broja Ukrajinaca u međuvremenu ne bi automatski promijenio postojeći sistem manjinske zastupljenosti.
Hoće li Bošnjaci ostati druga najveća manjina?
Prema sadašnjim službenim podacima odgovor je nedvosmislen – Bošnjaci su druga najveća nacionalna manjina u Hrvatskoj.
Ipak, trendovi pokazuju da ukrajinska zajednica raste brže nego bilo koja druga manjina u zemlji. Ukoliko se rat u Ukrajini nastavi, a značajan broj raseljenih osoba odluči trajno ostati u Hrvatskoj, naredna decenija mogla bi donijeti najveću promjenu u manjinskoj strukturi zemlje od njenog osamostaljenja.
Za sada, međutim, Bošnjaci ostaju najbrojnija manjinska zajednica nakon Srba, dok će odgovor na pitanje mogu li ih Ukrajinci prestići zavisiti prije svega od toga koliko će današnjih izbjeglica svoj život trajno vezati za Hrvatsku.
