U norveškom parlamentu 12 zastupnika migrantskog porijekla

U norveškom parlamentu, Stortingu, trenutno djeluje 12 zastupnika migrantskog porijekla, raspoređenih u sedam političkih stranaka, pokazuje analiza koju je 3. oktobra objavio norveški list Utrop, specijaliziran za pitanja migracija, integracije i multikulturnog društva.

Prema podacima ovog lista, najveći broj zastupnika migrantskog porijekla dolazi iz Laburističke stranke, koja ih ima pet. Konzervativna stranka ima dva, dok je preostalih pet zastupnika raspoređeno u pet različitih političkih stranaka.

Ukupan broj izabranih političara migrantskog porijekla povećava se na 14 kada se uključe dvije ministrice koje su osvojile parlamentarne mandate, ali zbog obavljanja funkcija u vladi ne učestvuju u redovnom radu Stortinga.

Među političarima koje Utrop izdvaja nalazi se Masud Gharahkhani, predsjednik norveškog parlamenta, koji je iranskog porijekla. Njegova politička karijera jedan je od primjera zastupljenosti građana migrantskog porijekla na najvišim državnim funkcijama u Norveškoj.

Na listi je i Mani Hussaini, političar kurdskog porijekla iz Sirije, kao i Mahmoud Farahmand, koji je iranskog porijekla i djeluje u Konzervativnoj stranci.

Utrop među parlamentarcima navodi i Hashima Abdija i Marian Hussein, somalijskog porijekla, Seher Aydar, kurdskog porijekla iz Turske, te Farukha Qureshija, čije je porodično porijeklo povezano s Pakistanom.

Zastupljenost političara migrantskog porijekla u sedam različitih stranaka pokazuje da njihovo političko djelovanje nije ograničeno na jednu ideološku opciju. Oni su prisutni u različitim dijelovima norveškog političkog sistema, od stranaka ljevice do konzervativnih političkih organizacija.

List pritom upozorava da se podaci zasnivaju na njegovim kriterijima za utvrđivanje migrantskog porijekla, zbog čega ne predstavljaju nužno potpunu evidenciju svih zastupnika čije porodice imaju korijene izvan Norveške.

Na razlike u metodologiji ukazuju i podaci norveškog statističkog zavoda, prema kojima je nakon parlamentarnih izbora 2025. godine među 169 zastupnika bilo 11 imigranata ili osoba rođenih u Norveškoj čija su oba roditelja imigranti.

Razlika između statističkih podataka i analize lista Utrop proizlazi iz različitih kriterija kojima se određuje migrantsko porijeklo, kao i iz činjenice da list posebno razmatra izabrane političare koji trenutno obavljaju ministarske funkcije.

U objavljenoj analizi nisu potvrđeni zastupnici porijeklom iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Kosova ili Albanije. Tekst se odnosi na zastupljenost migrantskih zajednica u državnom parlamentu, a ne na političare koji obavljaju funkcije u norveškim općinama i regionalnim vlastima.