Berlin bi mogao dobiti gradonačelnicu koja je već dobila nadimak „berlinski Mamdani“. Elif Eralp, 45-godišnja pravnica turskog porijekla i novo lice njemačke Ljevice, predvodi stranku koja je na nedavnim izborima u njemačkoj prijestolnici osvojila rekordnih 26 posto glasova.
Ali put Eralp prema čelu Berlina sada prolazi kroz jedno od politički i historijski najosjetljivijih pitanja u Njemačkoj – odnos prema antisemitizmu i sigurnosti jevrejske zajednice.
U velikoj analizi objavljenoj danas, POLITICO piše da su upravo strahovi od antisemitizma postali jedna od ključnih tačaka razgovora o formiranju nove berlinske vlasti. Ljevica za većinu nema dovoljno mandata i potrebni su joj SPD i Zeleni, koji od potencijalnog partnera zahtijevaju jasne garancije borbe protiv antisemitizma i zaštite jevrejskog života.
Predsjednik berlinskog SPD-a Steffen Krach poručuje da nije dovoljna deklarativna osuda.
„Potreban je obavezujući sporazum koji ne samo da osuđuje antisemitizam i potvrđuje pravo Izraela na postojanje, nego predviđa i jasne posljedice za antisemitske incidente“, rekao je Krach. Pasted text
Eralp je kćerka turskih socijalista koji su 1980. godine, nakon vojnog udara, izbjegli u Njemačku. Majka je dvoje djece, a u izbornoj kampanji posebno je privukla mlađe birače, žene i dio muslimanske populacije Berlina. Njene glavne teme bile su stanovanje, socijalne nejednakosti i protivljenje izraelskom ratu u Gazi.
Njemački mediji počeli su je nazivati „berlinskim Mamdanijem“, po gradonačelniku Njujorka Zohranu Mamdaniju. Poređenje nije nastalo samo zbog njihovih političkih pozicija.
POLITICO otkriva da je Ljevica u Berlinu direktno preuzimala elemente Mamdanijeve kampanje. Morris Katz, 27-godišnji politički konsultant koji je radio na Mamdanijevoj pobjedi u Njujorku, ovog proljeća je doputovao u Berlin kako bi savjetovao Eralp.
„Ako ljevičar može pobijediti u Njujorku, onda može pobijediti i u Berlinu“, govorila je Eralp nakon Mamdanijeve pobjede 2025. godine. Pasted text
Sličnosti se vide i u programu. Dok je Mamdani zagovarao gradske prodavnice hrane, Eralp predlaže kvartovske kantine u kojima bi obroci koštali od tri eura. Traži ograničavanje stanarina u stanovima u gradskom vlasništvu i preuzimanje više od 200.000 stanova velikih korporativnih vlasnika pod javnu kontrolu.
Ali upravo je odnos dijela nove biračke baze Ljevice prema Izraelu postao ozbiljan problem za Eralp.
Kritičari stranke ukazuju na niz događaja iz kampanje: plakat sa zahtjevom „Sloboda Palestini“, stav omladinske organizacije Ljevice koja izraelski državni projekt opisuje kao kolonijalan i rasistički, nastup repera koji je na stranačkom događaju uzvikivao parole o intifadi te pojavljivanje istaknutog pristalice Narodnog fronta za oslobođenje Palestine na izbornoj proslavi Ljevice. PFLP se nalazi na listama terorističkih organizacija EU i SAD.
Eralp je osudila nastup repera i pojavljivanje pristalice PFLP-a, odgovornost pripisujući lokalnim stranačkim strukturama. Politico.eu pritom naglašava da protivljenje izraelskoj politici u Gazi samo po sebi nije antisemitizam. Pasted text
Predsjednik Centralnog vijeća Jevreja u Njemačkoj Josef Schuster, međutim, njene izjave o borbi protiv antisemitizma nazvao je „praznim riječima“.
Promjena biračke strukture Ljevice posebno se vidi u Friedrichshain-Kreuzbergu. Nekadašnje uporište Zelenih sada je Ljevici dalo čak 44 posto glasova, više nego dvostruko u odnosu na prethodni rezultat. Stranku u tom dijelu Berlina sve više nose mlađi aktivisti i birači migrantskog porijekla, posebno mladi muslimani.
Eralp zbog toga pokušava istovremeno zadržati koaliciju birača koja joj je donijela pobjedu i uvjeriti jevrejsku zajednicu da će eventualna vlast Ljevice garantirati njenu sigurnost.
„Moramo graditi mostove i ponovo povezivati ljude“, poručila je nakon izbora.
Istovremeno je priznala da i njena stranka mora povući jasne granice.
„Nikada ne smije biti poziva na nasilje i izjave koje plaše Jevreje nikada ne smiju dolaziti s naših platformi“, rekla je Eralp.
Razmjere nepovjerenja ipak su velike.
Historičar Michael Wolffsohn otišao je toliko daleko da je mladim Jevrejima u Berlinu poručio da napuste grad i Njemačku. Rekao je da bi i sam otišao da je mlađi.
Podaci pokazuju i snažan rast prijavljenih antisemitskih incidenata. RIAS Berlin prošle godine zabilježio ih je 2.197, dok ih je u petogodišnjem periodu prije napada Hamasa na Izrael 7. oktobra 2023. bilo nešto manje od hiljadu godišnje. Policijska statistika pokazuje rast krivičnih djela klasificiranih kao antisemitska sa 381 u 2022. na 2.268 tokom 2025. godine.
Predsjednik Jevrejske zajednice Berlina Gideon Joffe zato s velikom rezervom prati pregovore o novoj vlasti.
Za Eralp kaže da je sposobna političarka koja zna komunicirati, ali sumnja da može kontrolirati sve struje unutar vlastite stranke.
„Antisemitske duhove u njenoj stranci vjerovatno neće uspjeti vratiti u bocu“, rekao je Joffe.
Ipak, Joffe ne želi da upravo jevrejska zajednica bude predstavljena kao ona koja odlučuje hoće li Berlin dobiti novu koaliciju. Upozorava da bi to samo hranilo stare teorije zavjere o političkoj moći Jevreja.
„Ne želim da samo pitanje antisemitizma odlučuje hoće li u Berlinu biti formirana koalicija. Tada bi se ponovo pojavile teorije zavjere da smo mi Jevreji toliko moćni da možemo odlučivati čak i o tome ko upravlja ovim gradom“, rekao je.
Njegov stvarni test za Eralp bit će ono što eventualna vlast bude radila u školama, vrtićima i na ulicama Berlina.
Ljevica u svom programu obećava efikasnu borbu protiv antisemitizma, ali istovremeno traži smanjivanje policijskih kapaciteta i ublažavanje nekih ograničenja za maskirane demonstrante. Joffe strahuje da bi takva politika otežala sprečavanje antisemitskog zastrašivanja i nasilja.
Pregovori Ljevice, SPD-a i Zelenih sada ulaze u novu fazu. Stranački predstavnici već su održali nekoliko preliminarnih razgovora, ali još nisu usaglasili zajedničku politiku prema antisemitizmu.
Eralp je obećala da će jevrejski život u Berlinu učiniti sigurnijim. Hoće li uspjeti uvjeriti jevrejsku zajednicu da njena obećanja mogu biti pretočena u konkretnu politiku, postalo je jedno od centralnih pitanja pregovora o budućoj vlasti njemačke prijestolnice.
