Najmanje 18 ljudi je poginulo, a 142 su ranjene u američkim napadima na Iran izvedenim između 30. augusta i 2. septembra, saopćilo je iransko Ministarstvo zdravstva.
Među ranjenima je 61 žena, dok su 44 žrtve mlađe od 18 godina. U napadima su poginule i dvije žene te jedno dijete.
„Iza svakog broja nalazi se ljudsko biće i porodica“, rekao je glasnogovornik iranskog Ministarstva zdravstva Hossein Kermanpour.
Najnoviji napadi dio su eskalacije sukoba između SAD-a i Irana, nakon što je propao memorandum o razumijevanju od 18. juna, čiji je cilj bio okončanje rata SAD-a i Izraela protiv Irana i ponovno otvaranje strateški važnog Hormuškog moreuza.
Sukobi su obnovljeni u julu, nakon neslaganja oko provođenja ranije postignutog dogovora.
Iranski mediji objavili su i snimke i fotografije posljedica američkog napada na područje Kuhestaka na jugu Irana. Na fotografijama se vide tragovi krvi pored para sandala na tepihu u objektu koji je oštećen u napadu.
Iran spreman na pregovore, ali ne i na novi sporazum
Istovremeno, iz Teherana stižu poruke da Iran i dalje nije zatvorio vrata pregovorima sa Washingtonom.
Bivši iranski diplomata i politički analitičar Hadi Afghahi izjavio je da je Teheran spreman vratiti se pregovorima, ali samo na osnovu memoranduma o razumijevanju koji je potpisan u junu, a ne novog sporazuma koji bi Washington pokušao nametnuti.
„Iran je potvrdio da je spreman čim se Amerika vrati za pregovarački sto, ali na osnovu memoranduma o razumijevanju – ne da uspostavimo, sastavimo ili napišemo novi memorandum“, rekao je Afghahi za Al Jazeeru.
Prema njegovim riječima, raniji dogovor, koji je izrađen na perzijskom i engleskom jeziku uz učešće stručnih timova, nije ostavljao prostor za različita tumačenja.
Afghahi je, međutim, naveo da su Sjedinjene Američke Države željele drugačiji aranžman.
„Žele kontrolirati iransku naftu i srušiti sistem, a to Iran neće prihvatiti“, rekao je.
Istovremeno je postavio pitanje kakve bi garancije postojale da bi novi memorandum bio proveden ako prethodni dogovor nije u potpunosti implementiran.
Trump razgovarao s predsjednikom UAE-a
Dok se borbe nastavljaju, predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata Sheikh Mohamed bin Zayed Al Nahyan razgovarao je telefonom s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom.
Prema navodima državne novinske agencije UAE-a, dvojica lidera razgovarala su o najnovijim dešavanjima na Bliskom istoku, kao i o načinima dodatnog jačanja bilateralnih odnosa i zaštite zajedničkih interesa.
U saopćenju nisu navedeni detalji o tome da li je razgovarano o konkretnim vojnim operacijama SAD-a i Irana.
U prvih šest sedmica rata Iran je, prema dostupnim podacima, upravo UAE najviše puta gađao među zaljevskim državama. Iran je tada lansirao više od 530 balističkih projektila, desetine krstarećih projektila i oko 2.200 dronova, tvrdeći da su mete bili „američki objekti“.
Netanyahu: Radimo na rušenju iranske vlasti
Izrael je u međuvremenu dodatno pojačao retoriku prema iranskom režimu.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da Izrael radi na rušenju iranske vlade.
„Svi naši sistemi, pod mojim vodstvom, rade na rušenju ovog režima i njegovom porazu“, rekao je Netanyahu u intervjuu za i24 News.
Njegova izjava dolazi u trenutku kada je rat između SAD-a, Izraela i Irana ušao u sedmi mjesec, a najnovija razmjena napada predstavlja najozbiljniju eskalaciju sukoba između Washingtona i Teherana od jula.
Cijene nafte pod pritiskom rata
Nastavak sukoba odrazio se i na energetska tržišta.
Cijene nafte u četvrtak su blago pale, dok investitori procjenjuju posljedice nastavka američko-iranskih napada i poremećaja u snabdijevanju energentima s Bliskog istoka.
Cijena barela Brenta pala je za 59 centi, odnosno 0,62 posto, na 95,04 dolara, dok je američki West Texas Intermediate (WTI) pojeftinio za 38 centi, odnosno 0,42 posto, na 90,63 dolara.
Cijene su tokom prethodne trgovinske sesije oscilirale – u jednom trenutku rasle su za gotovo dva dolara po barelu, a potom padale za oko jedan dolar.
Najviši nivoi zabilježeni tokom prethodne sesije bili su najviši od 24. jula, što pokazuje koliko rat i rizik od novih poremećaja u snabdijevanju utiču na globalno tržište nafte.
