Rubio "dobio po nosu" od Suda SAD: Sloboda govora ne može biti razlog za deportaciju

Američki državni sekretar Marco Rubio pretrpio je novi pravni udarac nakon što je savezna sutkinja Noël Wise presudila da administracija Donalda Trumpa ne može koristiti imigracione propise kao osnov za deportaciju stranih državljana zbog njihovih političkih stavova.

Wise, sutkinja Okružnog suda SAD-a za Sjeverni distrikt Kalifornije koju je imenovao bivši predsjednik Joe Biden, presudila je u korist lista „Stanford Daily“, koji je tužio Rubija zbog njegovog korištenja Zakona o imigraciji i državljanstvu za pokretanje postupaka protiv stranih studenata.

U postupku je ukazano na to da su potezi administracije doveli do toga da strani studenti počnu izbjegavati pisanje tekstova i javno iznošenje mišljenja kritičnih prema vlastima, strahujući da bi zbog svojih stavova mogli ostati bez viza ili biti deportovani.

Sutkinja Wise ocijenila je da takva praksa nije u skladu s ustavnom zaštitom slobode govora.

„U Sjedinjenim Državama sloboda govora pripada ljudima. Ona nije nešto što vlada može oduzeti“, napisala je Wise u svojoj odluci.

Posebno je naglasila da ustavna zaštita ne zavisi od toga sviđa li se vlastima sadržaj određenog govora.

„Ovdje možete istovremeno mrziti sadržaj nečijeg govora i voljeti zemlju koja njeguje slobodu da se takav govor dopusti“, navela je Wise.

Dodala je da „revnosna zaštita našeg ustavnog prava na slobodu govora predstavlja provokativnu demonstraciju moćnog odsustva straha naše zemlje“.

Slučaj je dio šireg sukoba administracije Donalda Trumpa sa stranim studentima i drugim osobama koje su učestvovale u propalestinskim protestima i javno kritikovali izraelsku politiku.

Administracija je tokom prošle godine pokrenula kampanju čiji su dio bili pokušaji ukidanja viza i deportacije stranih studenata uključenih u propalestinski pokret. Vlasti su tvrdile da prisustvo pojedinih osoba u SAD-u može štetiti američkoj vanjskoj politici.

Među osobama koje su se našle na udaru administracije bili su Columbia University aktivisti Mahmoud Khalil i Mohsen Mahdawi, doktorandica Tufts University Rümeysa Öztürk i Georgetown University scholar Badar Khan Suri.

Njihovi slučajevi postali su dio šire pravne i političke borbe oko pokušaja administracije da ograniči kampuski aktivizam koji smatra suprotnim svojoj vanjskopolitičkoj politici.

Studenti i njihovi advokati tvrdili su da se protiv njih ne poduzimaju mjere zbog stvarne prijetnje po nacionalnu sigurnost, nego zbog njihovih političkih stavova i javnog govora koji je zaštićen Ustavom.

Posebno je značajno što su se mnogi sporni stavovi odnosili na izraelsku politiku i podršku Palestincima, a ne na djelovanje protiv Sjedinjenih Država.

Iz State Departmenta su, odgovarajući na pitanja o postupcima administracije, poručili da SAD „nije dužan primati niti trpjeti prisustvo pojedinaca koji potkopavaju naše zakone i uskraćuju našim građanima njihova ustavna prava“.

Portparol State Departmenta govorio je anonimno, uz obrazloženje da je riječ o internim stavovima unutar institucije.

Iz američkog State Departmenta također su naveli da su posvećeni zaštiti države i njenih građana kroz vizni sistem, uz pozivanje na nacionalnu sigurnost i javnu sigurnost.

„Viza je privilegija, a ne pravo“, navedeno je u odgovoru State Departmenta.

Međutim, upravo je odnos između imigracionih ovlasti države i ustavne zaštite slobode govora bio u središtu postupka pred Wise.

Administracija je tvrdila da strani državljani nemaju bezuslovno pravo na ulazak ili boravak u SAD-u, dok su tužitelji ukazivali na to da država ne može koristiti imigracioni status kao sredstvo kažnjavanja ljudi zbog političkog govora koji je zaštićen Ustavom.

Slučaj „Stanford Dailyja“ otvorio je i pitanje šireg efekta takve politike. Ako strani studenti vjeruju da bi kritika američke administracije ili njenih saveznika mogla dovesti do gubitka vize ili deportacije, njihova formalna sloboda govora može postati beznačajna zbog straha od posljedica.

Presuda sutkinje Wise predstavlja zato direktan izazov politici administracije Donalda Trumpa prema stranim studentima i aktivistima koji učestvuju u propalestinskim protestima.

Sud je, prema navodima iz odluke, zaštitu slobode govora stavio ispred pokušaja administracije da imigracione ovlasti koristi protiv osoba zbog njihovih političkih stavova.

Time je još jednom otvoreno pitanje granica izvršne vlasti i mogućnosti da američka administracija, pozivajući se na imigracionu i vanjskopolitičku politiku, ograničava ustavno zaštićeno političko izražavanje.