Kina blokirala rad G 20

Redakcija Mostar

Ministri finansija i guverneri centralnih banaka G20 nisu uspjeli postići konsenzus, dok SAD insistiraju na smanjenju globalnih trgovinskih neravnoteža i reformi sistema restrukturiranja dugova.

Sastanak ministara finansija i guvernera centralnih banaka G20, održan 31. augusta i 1. septembra u Ashevilleu u američkoj saveznoj državi Sjeverna Karolina, završen je bez usvajanja zajedničke izjave članica.

Sjedinjene Američke Države nakon sastanka objavile su predsjedničku izjavu G20 u kojoj se navodi da globalna ekonomija ostaje otporna uprkos sukobima koji i dalje traju širom svijeta.

U dokumentu se naglašava potreba za smanjenjem birokratije, podsticanjem ulaganja u vještačku inteligenciju te zaštitom ključnih lanaca snabdijevanja, posebno kada je riječ o energiji i hrani. Sastanci, na kojima su učestvovali i predstavnici privatnog sektora, bili su usmjereni i na uklanjanje administrativnih prepreka koje usporavaju rast i inovacije.

Poseban dio izjave posvećen je globalnim ekonomskim neravnotežama. Upozoreno je da veliki disbalansi predstavljaju prijetnju ekonomskoj stabilnosti, dok se od zemalja koje se u velikoj mjeri oslanjaju na izvoz traži da provedu reforme kojima bi se podstakla domaća potrošnja.

G20 je, prema američkoj izjavi, također podržao bržu i transparentniju provedbu Zajedničkog okvira za ublažavanje dužničkog tereta u zemljama u razvoju. Naglašena je i potreba za povećanjem finansijske pismenosti širom svijeta.

Međutim, Kina je izrazila protivljenje pojedinim dijelovima dokumenta.

Kineska strana iznijela je suprotno mišljenje o tačkama koje se odnose na trgovinu energijom i geopolitičke sukobe, uklanjanje netržišnih politika koje utiču na domaću potrošnju i globalne neravnoteže, nadzor Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nad tim neravnotežama, kao i procese restrukturiranja državnog duga.

Bessent: Sve članice osim Kine postigle su konsenzus

Američki ministar finansija Scott Bessent rekao je nakon sastanka da se nadao objavljivanju zajedničkog saopštenja koje bi odražavalo rezultate razgovora, ali je priznao da potpuni konsenzus nije postignut.

Bessent je kazao da su sve članice osim jedne postigle saglasnost o ključnim pitanjima, tvrdeći da predsjednička izjava odražava teme od značaja za preostalih 19 članica G20.

Posebno je kritikovao Kinu, koju je opisao kao zemlju s „najvećim i neodrživim suficitom tekućeg računa na svijetu“, navodeći da se Peking protivi dijelovima američkog pristupa globalnim ekonomskim neravnotežama.

Bessent se osvrnuo i na učešće ruskih predstavnika na sastancima G20. Kazao je da je njihovo prisustvo ostavilo neugodan utisak na dio evropskih učesnika, ali je istovremeno naglasio značaj održavanja dijaloga i direktne interakcije.

Američki zvaničnik upoznat s pregovorima ranije je upozorio da bi zbog neslaganja oko formulacija moglo biti teško postići zajedničku izjavu koja bi u potpunosti odražavala prioritete Washingtona u pogledu smanjenja globalnih neravnoteža i restrukturiranja državnog duga.

„Intenzivno radimo na izjavi, ali želimo osigurati da ona odražava interese SAD-a i prioritete 'Amerika na prvom mjestu'. Ako ne možemo postići zaključak, to za nas nije problem“, rekao je zvaničnik, dodajući da bi alternativa bila objavljivanje izjave kojom bi bili predstavljeni rezultati razgovora.

Georgieva: Za rebalans su potrebne istovremene mjere

Predsjednica MMF-a Kristalina Georgieva upozorila je nakon sastanka da među zemljama postoje značajne razlike kada je riječ o ekonomskim izgledima i rizicima.

Prema njenim riječima, šok izazvan poremećajima u snabdijevanju energijom još nije završen, dok je globalni javni dug dostigao približno 100 posto svjetskog BDP-a. Istovremeno, proces smanjenja inflacije u mnogim zemljama je zastao.

Georgieva je navela da bi centralne banke trebalo da ostanu usmjerene na stabilnost cijena, dok fiskalne vlasti moraju pripremiti kredibilne srednjoročne planove fiskalne konsolidacije. Strukturne reforme, dodala je, trebale bi ukloniti prepreke ekonomskom rastu.

Poseban problem predstavljaju visoke potrebe za refinansiranjem i rastući troškovi servisiranja duga u zemljama u razvoju i zemljama s niskim prihodima. Zbog toga su, prema njenim riječima, ograničena sredstva koja te zemlje mogu usmjeriti u infrastrukturu, zdravstvo i obrazovanje.

Georgieva je pozvala na poboljšanje procesa restrukturiranja duga i jačanje fiskalne otpornosti.

Upozorila je i da se očekuje povećanje globalnih ekstremnih neravnoteža za 0,7 posto BDP-a u 2025. godini, što bi bio njihov najveći rast u posljednjoj deceniji.

Zbog toga je, prema njenoj ocjeni, za trajno ponovno uspostavljanje ravnoteže potrebna istovremena reakcija zemalja sa suficitom i zemalja sa deficitom.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.