Predsjednik SAD Donald Trump zatražio je 9. oktobra od Vrhovnog suda da ponovo otvori put njegovoj građanskoj tužbi protiv Hillary Clinton, Demokratskog nacionalnog komiteta i više drugih osoba koje optužuje da su osmislile i širile lažnu priču o saradnji njegove predsjedničke kampanje s Rusijom 2016. godine.
Trump traži preispitivanje odluke žalbenog suda kojom su potvrđeni odbacivanje tužbe i novčane sankcije protiv njega i advokatice Aline Habba, u iznosu od gotovo milion dolara.
Prvostepeni i žalbeni sud ocijenili su da je tužba pravno neutemeljena te da služi iznošenju političkih pritužbi, umjesto ostvarivanju opravdanog pravnog zahtjeva.
Trump je postupak pokrenuo u martu 2022. godine pred saveznim sudom na Floridi, nakon što je napustio Bijelu kuću poslije poraza na izborima 2020. godine. Tužbu je zasnovao na građanskim odredbama saveznog zakona RICO, koji omogućava privatnim osobama da traže naknadu štete zbog obrasca nezakonitih aktivnosti, poput prevare ili zavjere.
Uz Clinton i Demokratski nacionalni komitet, tužbom su obuhvaćeni bivši britanski obavještajac Christopher Steele, bivši direktor FBI-ja James Comey i još više od dvadeset osoba.
U središtu tužbe bio je Steeleov dosje, nastao u okviru istraživanja političkog protivnika koje je finansirala kampanja Hillary Clinton. Dosje je sadržavao navode da ruske vlasti posjeduju kompromitirajući materijal o Trumpu, uključujući tvrdnju o postojanju eksplicitnog videosnimka iz hotela u Moskvi.
Kao Steeleov glavni izvor kasnije je identificiran Igor Danchenko, koji je živio u SAD i kojeg su savezni agenti istraživali zbog mogućih veza s ruskim obavještajnim službama.
Trumpovi advokati u zahtjevu Vrhovnom sudu tvrde da je preispitivanje slučaja potrebno radi zaštite institucije predsjednika. Odluke nižih sudova opisali su kao dio zabrinjavajuće prakse kažnjavanja predsjednika i njegovih pravnih zastupnika zbog pravnih stavova koje sudovi odbacuju.
„Tretiranje osporavanog pravnog zastupanja kao nedoličnog postupanja nagriza našu pravnu kulturu, odvraća od zastupanja kontroverznih klijenata i čini ustavno sudovanje zavisnim od spremnosti advokata da rizikuju ličnu odgovornost“, naveli su.
U tužbi se tvrdi da je Clinton, zajedno sa svojim saveznicima, u mjesecima prije izbora 2016. godine pokušala diskreditirati Trumpa širenjem „lažnog narativa“ da su on i njegova kampanja sarađivali s Rusijom. Među tužbenim zahtjevima bili su navodi o reketiranju i zavjeri radi nanošenja štete neistinitim tvrdnjama.
Trump je na tim izborima pobijedio Clinton i obavljao predsjedničku dužnost od januara 2017. do januara 2021. godine. U Bijelu kuću vratio se nakon pobjede nad Kamalom Harris na izborima 2024. godine.
Savezni sudija Donald Middlebrooks odbacio je tužbu u septembru 2022. godine po više osnova, uključujući ocjenu da je Trump neke zahtjeve podnio nakon isteka zakonskog roka.
Middlebrooks je tužbu uporedio s političkim manifestom na dvije stotine stranica, u kojem Trump iznosi pritužbe protiv onih koji su mu se suprotstavljali. Naknadno je izrekao sankcije Trumpu i Habbi, ocijenivši da je postupak bio osmišljen radi nepoštenog promoviranja političkog narativa i da predstavlja zloupotrebu sudova.
Žalbeni sud za 11. okrug potvrdio je 2025. godine tu odluku, uključujući sankcije, uz ocjenu da su mnogi pravni argumenti Trumpa i njegove advokatice bili očigledno neutemeljeni.
Trumpovi zastupnici sada tvrde da je rok za podnošenje tužbe trebalo produžiti jer je tokom prvog predsjedničkog mandata odgodio pokretanje postupka kako bi se posvetio izvršavanju ustavnih obaveza.
Prema njihovom argumentu, zahtjevnost predsjedničke dužnosti opravdava privremeno zaustavljanje toka roka za podnošenje privatne tužbe. Smatraju da predsjednik ne bi trebao biti primoran birati između upravljanja državom i zaštite vlastitih pravnih interesa.
Od Vrhovnog suda traže i odgovor na pitanje može li niži sud predsjedniku i njegovim advokatima izreći gotovo milion dolara sankcija zbog iznošenja takvog argumenta, čak i kada ga sud odbaci.
„Intervencija ovog suda neophodna je radi zaštite predsjedničke funkcije i sprečavanja da sudsko neslaganje postane dozvola za kažnjavanje onih koji je pravno zastupaju“, navedeno je u zahtjevu.
Slučaj se dotiče pitanja koja su razmatrana u dvije ranije državne istrage. Izvještaj posebnog tužioca Roberta Muellera iz 2019. godine nije utvrdio krivičnu zavjeru između Trumpove kampanje i Rusije.
Posebni tužilac John Durham u izvještaju iz 2023. godine kritikovao je način na koji je FBI vodio kontraobavještajnu istragu mogućih kontakata Trumpove kampanje s Rusijom, poznatu pod nazivom „Crossfire Hurricane“. Ocijenio je da se FBI previše oslanjao na nepotvrđene informacije, uključujući materijal povezan s kampanjom Hillary Clinton.
Ti izvještaji odnosili su se na krivična i kontraobavještajna pitanja, dok je Trumpova tužba privatni zahtjev za naknadu štete, na koji se primjenjuju drugačija pravila. Niži sudovi ocijenili su da je tužba podnesena nakon isteka roka predviđenog zakonom RICO.
Nije poznato kada će Vrhovni sud razmatrati Trumpov zahtjev.
