Trump: SAD bi vrlo brzo mogle napasti...
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Arnautović predlaže izborni zaokret u BiH: Glasanje od 16. godine, obavezni izlazak...

Redakcija Mostar

Kaže kako bi možda trebalo razmisliti o dvije stvari s ciljem okrupnjivanja političkog spektra u Bosni i Hercegovini, a to je promjena formule Sainte-Laguë u formulu Victora d'Hondta, formulu za preračunavanje glasova u mandate, kao i stvaranje trostepenog nivoa izbornog praga.

Član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine Suad Arnautović ocijenio je da su specifične izborne tehnologije 'položile ispit' na ovogodišnjim Općim izborima u BiH, ali smatra da bi naredni donosioci odluka u Parlamentarnoj skupštini BiH trebali razmišljati i o dogradnji toga sistema, na primjer uvođenjem kamera na samo biračko mjesto, ali i nekih drugih neophodnih inovacija.

Arnautović je u razgovoru za Fenu iznio nekoliko prijedloga kojima bi se, smatra on, unaprijedio izborni proces u BiH, napominjući da je to njegovo lično mišljenje, a ne službeni stav CIK-a BiH.

- Treba razmisliti, po mom sudu, o uvođenju obaveznog glasanja u Bosni i Hercegovini i da svaki birač ima svoju ID karticu, kao birač - naveo je on.

Kako bi izgledao sastav biračkih odbora?

Također je mišljenja da sastav biračkih odbora treba da bude isključivo iz reda državnih službenika i namještenika, odnosno uposlenika u javnim ustanovama čije nadoknade se isplaćuju iz budžeta svih nivoa - od vaspitačica u vrtićima, vatrogasaca do državnih službenika u organima uprave, agencijama i tako dalje.

- Po meni, donosioci odluka trebaju da obave sadržajnu raspravu i ocjene koliko bi bilo svrsishodno, a ja mislim da bi, da se spoje i u jednoj izbornoj godini održe i lokalni i opći izbori, da lokalni budu u aprilu mjesecu izborne godine, a da opći budu, kao i do sada, u prvoj nedjelji oktobra - kazao je Arnautović.

Istaknuo je da bi jedna od najpotrebnijih reformi, po njegovom mišljenju, trebala biti mogućnost davanja biračkog prava, i aktivnog i pasivnog, mladim osobama od 16 godina. Time bi se barem u ovom pogledu približili zemljama kao što je Njemačka, ili pak Austrija, koja je još 2007. godine, kao prva zemlja u Europskoj uniji, uvela ovo pravo.

- Također, treba razmisliti da članove općinske i gradske izborne komisije imenuje Centralna izborna komisija i da se njihove naknade isplaćuju iz budžeta Centralne izborne komisije BiH - naveo je Arnautović.

Kaže kako bi možda trebalo razmisliti o dvije stvari s ciljem okrupnjivanja političkog spektra u Bosni i Hercegovini, a to je promjena formule Sainte-Laguë u formulu Victora d'Hondta, formulu za preračunavanje glasova u mandate, kao i stvaranje trostepenog nivoa izbornog praga.

- Na primjer, za jednu ovjerenu stranku izborni prag podići na četiri ili pet posto; za koaliciju dvije stranke šest posto, a za koaliciju tri ili više stranaka sedam posto, i time doprinijeti jednom poštenijem izbornom sistemu, koji će prepoznati razliku između onoga kada nezavisni kandidat sam nastupa i kada je nasuprot njega koalicija od pet, 10 ili 12 političkih stranaka. Nije fer da jedan i drugi politički subjekt (nezavisni kandidat i koalicija od 12 političkih stranaka) ima isti izborni prag - smatra Arnautović.

Po njegovim riječima, posebna pažnja se treba posvetiti krojenju izbornih jedinica u Bosni i Hercegovini, u cilju njihovog uprošćavanja, okrupnjivanja i pogotovo izbjegavanja određenih političkih manipulacija u postupku krojenja granica izbornih jedinica, kao što su pojave gerrymandering i malapportionmenta. To rezultira u nesrazmjeru između procentnog udjela birača nekog područja i procentnog udjela tog područja u broju mandata u predstavničkom tijelu. Ove pojave se mogu definirati kao nepravedno i nepošteno iscrtavanje granica izbornih jedinica kojim se narušava demokratsko načelo o jednakoj važnosti glasa svakog birača, a time i načelo jednakosti biračkog prava općenito.

- Podsjećam da je jednako pravo glasa jedno od pet načela slobodnih i poštenih izbora i ako ono nije ostvareno ne može se reći da su izbori, u cjelini gledano, fer i pošteni. Najdrastičniji primjer su izborne jedinice 1b, 2b i 3b u entitetu Rs, koje daju devet direktnih mandata u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. U svakoj od ovih višečlanih izbornih jedinica izborna magnituda je jednaka tj. svaka izborna jedinica bira jednak broj mandata tj. po tri poslanika. Međutim, između njih je ogromna razlika u broju upisanih birača - pojasnio je Arnautović.

Naveo je da je u izbornoj jedinici 1b (banjalučka regija) ukupan broj upisanih birača na dan 4.10.2026. godine 570.725, dok je u izbornoj jedinici 3b (trebinjska regija) taj broj 296.496 birača, tako da je razlika u broju birača u ove dvije izborne jedinice 274.229, što apsolutno izlazi iz okvira bilo kakvog demokratskog standarda u pogledu „težine“ glasova potrebnih za jedan mandat, tj. u pogledu broja glasova birača koji je potreban da bi se osvojilo jedno zastupničko mjesto. U izbornoj jedinici 1b „težina“ jednog mandata je 190.241, a u izbornoj jedinici 3b ta „težina“ je 91.409 potrebnih glasova.

Arnautović je govorio i o Centralnom biračkom spisku.

- Također, jedan od najvažnijih tehničkih i stručnih zahtjeva jeste realno sagledavanje popisa birača u Bosni i Hercegovini. To sam rekao onako kako ja vidim rješenje tog pitanja, jer sadašnji Centralni birački spisak ne odgovara stvarnom i realnom stanju na terenu. On je prenapuhan, pogotovo sa onim osobama koje imaju CIPS lični dokument, ličnu kartu, a ne žive u Bosni i Hercegovini - mišljenja je Arnautović.

Kaže da tu vidi dva odvojena koraka - to je ili uvođenje obaveznog glasanja, takozvani compulsory voting, ili vraćanje, bar za jedan ciklus, na aktivnu registraciju birača sa obaveznim izdavanjem ID biračke karte svakom registriranom biraču.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.