Slovenija upozorava na političku rascjepkanost BiH: Traži snažniju kontrolu migracija i usklađivanje vizne politike s EU

Redakcija Mostar

Ljubljana smatra da političke podjele u BiH i neusklađenost viznog režima s evropskim pravilima predstavljaju sigurnosni izazov za Sloveniju.

Slovenske vlasti upozorile su da politička rascjepkanost Bosne i Hercegovine, njen položaj na zapadnobalkanskoj migracijskoj ruti i neusklađenost vizne politike s pravilima Evropske unije predstavljaju faktore koji mogu direktno utjecati na migracijsku i sigurnosnu situaciju u Sloveniji.

Ovakve ocjene iznesene su tokom službene posjete delegacije Ministarstva sigurnosti Bosne i Hercegovine Ljubljani, koju je predvodio zamjenik ministra Ivica Bošnjak.

Delegaciju je primio slovenski ministar unutrašnjih poslova i javne uprave Franci Matoz, nakon čega su održani bilateralni razgovori o sigurnosnoj saradnji, kontroli granica i suzbijanju nezakonitih migracija.

Slovensko Ministarstvo unutrašnjih poslova istaklo je da Bosna i Hercegovina, zbog geografskog položaja, političke rascjepkanosti i viznog režima koji nije u potpunosti usklađen s evropskim, ima važnu ulogu u upravljanju migracijskim tokovima prema državama Evropske unije.

Prema ocjeni slovenske strane, razvoj prilika u BiH može imati pozitivan ili negativan utjecaj na migracijsku situaciju u Sloveniji, zbog čega Ljubljana insistira na intenzivnijoj saradnji nadležnih institucija.

Državni sekretar slovenskog Ministarstva unutrašnjih poslova Franc Kangler naglasio je potrebu jačanja saradnje dviju država, posebno njihovih policijskih agencija.

Kangler je ukazao i na značaj rada Damjana Žagara, slovenskog policijskog atašea u Bosni i Hercegovini, koji učestvuje u koordinaciji aktivnosti i razmjeni informacija između sigurnosnih institucija.

Slovenski zvaničnik posebno je istakao potrebu sprečavanja nezakonitih ulazaka migranata u Sloveniju, navodeći da je riječ o problemu koji zahtijeva koordinirano djelovanje država na zapadnobalkanskoj ruti.

Najavio je nastavak razgovora s predstavnicima Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, kao i posjete Srbiji, Sjevernoj Makedoniji, Grčkoj i Turskoj.

Prema njegovim riječima, Slovenija je spremna razmotriti i zaključivanje dodatnih bilateralnih sporazuma između policijskih institucija, prvenstveno radi suzbijanja kriminala i nezakonitih migracija.

Tokom posjete bh. delegacija upoznala se s radom slovenskih sigurnosnih institucija, prisustvovala pokaznoj vježbi Specijalne policijske jedinice i obišla azilantski centar u Ljubljani.

Kangler je govorio i o finansijskom opterećenju koje upravljanje migracijama predstavlja za slovenski budžet.

Prema podacima koje je iznio, godišnji troškovi slovenskog Ureda za podršku i integraciju migranata iznose približno 65 miliona eura.

U taj iznos nisu uključeni dodatni izdaci policije, nadležnih službi Ministarstva unutrašnjih poslova i drugih institucija uključenih u upravljanje migracijama.

Samo troškovi prevođenja u postupcima povezanim s migracijama, prema Kanglerovim navodima, iznose približno dva miliona eura.

Pitanje vizne politike Bosne i Hercegovine posebno je osjetljivo u odnosima s Evropskom unijom.

Evropska komisija već duže vrijeme zahtijeva da BiH uskladi svoj vizni režim s evropskim pravilima, posebno kada je riječ o državljanima trećih zemalja kojima je za ulazak u EU potrebna viza, dok u Bosnu i Hercegovinu mogu putovati bez nje.

Među državama na koje se odnose ova odstupanja nalaze se Turska, Rusija, Kina, Azerbejdžan, Katar, Kuvajt i Vanuatu.

Evropske institucije upozoravaju da takve razlike mogu povećati rizik od nezakonitih migracija prema državama članicama EU.

Slovenija zbog toga saradnju s Bosnom i Hercegovinom posmatra kao važan dio vlastite sigurnosne i migracijske politike, s posebnim naglaskom na razmjenu operativnih informacija, jačanje graničnih kapaciteta i sprečavanje prekograničnog kriminala.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.