Evropski parlament naredne sedmice razmatrat će prijedlog rezolucije o Vukovaru, kojom se od Srbije zahtijeva otvaranje ratnih arhiva, dostavljanje informacija o lokacijama masovnih i pojedinačnih grobnica te intenziviranje saradnje u pronalaženju osoba nestalih tokom ratova devedesetih godina.
Prijedlog su pripremili hrvatski zastupnici iz različitih političkih grupacija u Evropskom parlamentu, a rasprava je planirana za ponedjeljak, 23. novembra. Glasanje bi trebalo biti održano u četvrtak, 26. novembra.
U dokumentu se posebno naglašava odgovornost institucija Srbije da omoguće pristup dokumentaciji koja bi mogla pomoći u utvrđivanju okolnosti ratnih zločina i pronalaženju posmrtnih ostataka žrtava.
Od Beograda se očekuje da nadležnim institucijama dostavi sve raspoložive informacije o mogućim lokacijama grobnica, uključujući podatke iz vojnih i drugih državnih arhiva.
Rezolucijom se traži i snažniji angažman srbijanskih pravosudnih institucija u procesuiranju odgovornih za ratne zločine, uz osiguravanje pune saradnje u postupcima identifikacije nestalih osoba.
Posebna pažnja posvećena je pravima porodica žrtava, koje decenijama nakon završetka rata još tragaju za svojim najbližima.
Predloženi dokument poziva Srbiju da usvoji zakon o nestalim osobama kroz transparentan postupak koji bi uključivao porodice žrtava, nadležne institucije i organizacije koje se bave ljudskim pravima.
Među zahtjevima je i uspostavljanje djelotvornijih mehanizama obeštećenja žrtava ratnih zločina.
Autori rezolucije ističu da rješavanje pitanja nestalih i osiguravanje pravde za žrtve nisu samo bilateralna pitanja Hrvatske i Srbije, nego obaveze koje proizlaze iz temeljnih vrijednosti Evropske unije.
Značajan dio predloženog dokumenta odnosi se na odnos prema pravosnažno osuđenim ratnim zločincima i pokušaje relativizacije zločina počinjenih tokom ratova na prostoru bivše Jugoslavije.
Evropski parlament trebao bi osuditi negiranje, umanjivanje i opravdavanje ratnih zločina, kao i javno veličanje osoba koje su međunarodni i domaći sudovi osudili za najteža krivična djela.
U tom kontekstu posebno se spominje Ratko Mladić, bivši komandant Vojske Rs, koji je pravosnažno osuđen na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina.
Predložena rezolucija osuđuje javno odavanje počasti Mladiću tokom njegove sahrane u Beogradu 7. septembra 2026. godine.
U dokumentu se navodi da takvi postupci vrijeđaju dostojanstvo žrtava, otežavaju pomirenje i dovode u pitanje poštovanje činjenica utvrđenih pravosnažnim sudskim presudama.
Rezolucija o Vukovaru dolazi u vrijeme kada se od Srbije očekuje konkretniji napredak u suočavanju s ratnom prošlošću, posebno u pogledu dostupnosti arhivske građe, saradnje pravosudnih institucija i rješavanja sudbine nestalih osoba.
Predloženi tekst još nije usvojen, a njegov konačni sadržaj zavisit će od rasprave i glasanja evropskih zastupnika zakazanog za 26. novembar.
Evropski parlament sprema rezoluciju o Vukovaru: Od Srbije traže otvaranje ratnih arhiva i podatke o masovnim grobnicama
Redakcija Mostar
Evropski zastupnici trebali bi naredne sedmice glasati o dokumentu koji zahtijeva rasvjetljavanje sudbine nestalih, procesuiranje ratnih zločina i prekid javnog veličanja osuđenih ratnih zločinaca.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.










