Energetski sistem Srbije pred slomom

Redakcija Mostar

Vukosavić je u intervjuu govorio i o političkoj odgovornosti, korupciji i nasilju nad studentima, ističući da je zahtjev za uspostavljanjem pravde jedan od najvažnijih zahtjeva studenata i građana Srbije.

Energetski sistem Srbije suočava se s ozbiljnim problemima zbog zastarjele infrastrukture, pada proizvodnje električne energije, političkog utjecaja na javna preduzeća i sve većih troškova uvoza struje, izjavio je za IZLAZ.com poslanik Studentske liste Slobodan Vukosavić, redovni profesor Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu i akademik.

Govoreći o stanju u Elektroprivredi Srbije (EPS), Vukosavić je upozorio da se sistem i dalje oslanja na rješenja planirana i izgrađena prije 1990. godine, dok su remonti, revitalizacije i ulaganja u nove objekte često odgođeni ili kasne.

Kao primjer naveo je termoelektranu TENT B2, koja već tri godine radi smanjenom snagom od oko 520 megavata umjesto predviđenih 650. Ukazao je i na potrebu radova na hidroelektrani Đerdap 2, dok je remont termoelektrane Kostolac A2, završen u julu, pratio požar zbog kojeg je elektrana mjesecima bila van mreže. U rad su tek u novembru pušteni i bageri, transporteri i odlagači na kopu Radljevo.

Zbog pada proizvodnje EPS je, prema njegovim riječima, primoran uvoziti električnu energiju po veoma visokim cijenama. Vukosavić tvrdi i da Srbija uvozi ugalj iz Indonezije, iako ima vlastite zalihe uglja iz Kostolca koje bi mogla kombinovati s lignitom iz Kolubare.

Upozorio je da troškove integracije obnovljivih izvora energije u Srbiji uglavnom snose EPS i građani, dok prihode od proizvodnje struje iz tih izvora ostvaruju privatni investitori.

"Postojeće stanje je neodrživo i može dovesti do finansijskog sloma EPS-a kao uvoda u privatizaciju, koju priželjkuju mnogi u zemlji i inostranstvu", ocijenio je Vukosavić.

Kao jedan od ključnih problema naveo je političko upravljanje energetskim sektorom i potrebu za njegovom departizacijom, odnosno imenovanjem domaćih stručnjaka na vodeće pozicije.

Govoreći o eksploataciji litija i otvaranju novih rudnika, Vukosavić je ocijenio da postojeći zakoni omogućavaju multinacionalnim kompanijama ostvarivanje velikog profita uz rizike po okoliš i izvore pitke vode.

Zatražio je korjenitu reviziju zakona i podzakonskih akata koji uređuju rudarstvo, u skladu s evropskim standardima zaštite vode, zraka i zemljišta.

"U međuvremenu, pre nego što budu doneti novi zakoni, nova Vlada bi, kao jednu od prvih mera, morala obustaviti sve administrativne postupke vezane za otvaranje novih rudnika i proširenja postojećih i suspendovati odgovarajuće dozvole i saglasnosti", rekao je Vukosavić.

Dodao je da je potrebno evidentirati nesanirane deponije i štetu nanesenu okolišu, a o novim rudarskim projektima razgovarati tek kada stanje životne sredine bude usklađeno s normama Evropske unije.

Posebno je izdvojio područje Bora i Majdanpeka, poručivši da tamo ne bi trebalo planirati nove projekte dok ne bude moguće „da se dogovor obeleži ispijanjem vode, uzete iz Borske reke".

Vukosavić je u intervjuu govorio i o političkoj odgovornosti, korupciji i nasilju nad studentima, ističući da je zahtjev za uspostavljanjem pravde jedan od najvažnijih zahtjeva studenata i građana Srbije.

"Društvo ne može opstati bez vladavine prava. Pobeda na izborima nije kraj borbe za institucije. Bez odgovornosti za zloupotrebe, korupciju i kršenje zakona nema istinske demokratske promene. Poruka građana i studenata je jasna: niko ne sme biti iznad zakona, bez obzira na funkciju, bogatstvo ili političke veze", rekao je.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.