Trump se u svojoj vanjskoj, ali često i unutrašnjoj, politici vodi principom simbolike, što je Putin dolaskom na Aljasku iskoristio do maksimuma.
Kada je najavljen sastanak američkog predsjednika Donalda Trumpa sa liderom Rusije Vladimirom Putinom, očekivanja su bila velika. Ipak, kako je samit završio, može se reći da se ništa nije promijenilo, a da je Putin jedini istinski pobjednik.
Iz perspektive ruskog lidera, samit je nevjerovatna diplomatska i politička pobjeda.
Nakon godina (opravdane) izolacije zbog prve otvorene invazije jedne države na drugu u Evropi u prethodnih 30 godina, Putin je crvenim tepihom i srdačnim rukovanjem s Trumpom izašao iz izolacije, a da za to nije morao dati ništa.
Promjena kursa američke politike nije donijela nikakvu suštinsku promjenu na terenu
Kako god se situacija sagleda, čak i uz opsežnu propagandnu mašinu influensera na društvenim mrežama koji pripadaju Trumpovom "Make America Great Again" pokretu, ne može se pobjeći od dojma da Trump u zamjenu za "normalizaciju" Putina nije dobio apsolutno ništa.
Kroz kompletnu 2024. godinu, odnosno tokom predizborne kampanje, Trump je govorio da će zaustaviti rat, te da Vašington, pod bivšim predsjednikom Joeom Bidenom, vodi pogrešnu politiku.
U tom pravcu je, po preuzimanju dužnosti, krenuo da ruši principe koji su definisali odnos SAD-a prema sukobu u Ukrajini.
Ubrzo je Volodimir Zelenski, predsjednik Ukrajine, na sastanku u Ovalnom uredu prvi saznao šta znači promjena kursa, kada su ga Trump i njegov potpredsjednik JD Vance otvoreno napadali, kao da je on lider države koja je izvršila invaziju na drugu zemlju.
Međutim, više od šest mjeseci nakon ove promjene kursa koju je Trump najavljivao kao put ka miru, od toga nema ništa.
Čak ni direktan sastanak s Putinom nije rezultirao u primirju, a potez koji najbolje ilustruje kako na sve to gleda rusko rukovodstvo je činjenica da je i tokom samita na Aljasci Rusija izvršila napade na brojne civilne mete širom Ukrajine.
Putin vrlo dobro zna kako Trump funkcioniše
U moru izjava i reakcija nakon samita, izdvaja se komentar Trumpa da će "prolongirati" uvođenje sekundarnih sankcija zemljama koje kupuju energente od Rusije, što je najavljivao u prošlosti.
Upravo u ovom komentaru, kojeg je Trump dao za Fox News nakon što je sastanak završio, ogleda se potpuna diplomatska pobjeda Putina, te služi kao još jedan dokaz da ruski lider apsolutno zna kako funkcioniše predsjednik SAD-a.
Trump se u svojoj vanjskoj, ali često i unutrašnjoj, politici vodi principom simbolike, što je Putin dolaskom na Aljasku iskoristio do maksimuma.
Jednostavnije rečeno, Putin je jednim letom i trosatnim sastankom spriječio uvođenje sankcija koje bi potencijalno značajno pogodile njegov najvažniji izvor prihoda, a da pri tome, osim vremena koje je izdvojio, nije morao dati ništa.
Putin je iz samita izašao bez da je morao prihvatiti primirje, bez obaveze da se ozbiljnije radi na primirju i okončanju rata, te bez da je na bilo koji način korigovao ili ublažio svoje prethodne izjave, koje je na podiju nakon sastanka ponavljao američkim novinarima.
Jedna simbolična gesta i let od nekoliko sati je tako Putinu osigurao nesmetano pribavljanje prihoda od prodaje energenata, uz svojevrsni "amin" iz Vašingtona da nastavi s invazijom i agresijom na Ukrajinu.
Još jedan poraz politike "appeasementa"
Iako narodna poslovica kaže da je "historija učiteljica života", te da su "oni koji ne uče historiju osuđeni da je ponove", to očigledno još nije stiglo do Bijele kuće.
Politika "appeasementa", odnosno davanja neke vrste ustupaka svjetskim liderima koji vode agresivnu politiku, je trebala biti potpuno izbačena iz diplomatskih diskusija još tokom 1930-tih godina, kada je doživjela propast u kontekstu odnosa zapadnih lidera, primarno Velike Britanije, prema lideru nacističke Njemačke Adolfu Hitleru.
Bez obzira na to, Trump je, očigledno, stava da se Putin može zadovoljiti i tako "natjerati" da zaustavi rat. Ipak, ruski lider ga je na Aljasci ponovo demantovao.
Čak i uz opširne ponude razmjena teritorije, de-facto priznanja okupacije ukrajinskih oblasti, pa čak i ekonomske saradnje SAD-a i Rusije, Putin od svojih pozicija nije ustupio niti jedan milimetar.
Trump, koji je poznat kao veliki egoista, će teško priznati ovaj poraz, iako je on očigledan, zbog čega postoji realna opasnost da se u Washingtonu ovaj samit shvati kao da je Putinu premalo ponuđeno kako bi istinski zaustavio rat.
To sugerišu i najave o prolongiranju sankcija, ali i izjava da je sada pritisak na Zelenskom da dođe do dogovora o primirju s Putinom, koju je također Trump dao Fox Newsu nakon samita.
Ukrajina je ponovo najveći gubitnik
Ako je Putin jedini pobjednik, onda je Ukrajina definitivno najveći gubitnik ovog samita.
Iako su u Kijevu ponovo počeli vjerovati da mogu dobiti otvorenu podršku Washingtona, te da se mogu nadati da će Trump stati uz njih nasuprot Putina, sinoćnji samit im je bio dokaz da su nade bile kratkotrajne.
Situacija se može smatrati još poraznijom po Kijev kada se uzme u obzir da je Ukrajina dala sve što je mogla kako bi ponovo "okrenula" Trumpa prema podršci ovoj zemlji.
Predaja rijetkih minerala američkim kompanijama, odlazak na tri runde pregovora o primirju, te "stidne" najave da bi se mogla prihvatiti razmjena teritorija su veliki ustupci koje je Zelenski napravio kako bi osigurao podršku Trumpa.
Međutim, to očigledno nije dovoljno. Putin je svojim porukama ponovo "šarmirao" i nadigrao svog američkog kolegu, prebacio pritisak iz Washingtona s Moskve na Kijev, te izvojevao ogromnu političku i diplomatsku pobjedu.
Trump je, naravno, nepredvidiv i već sutra može ponovo prijetiti, ili čak uvesti, sankcijama. Ipak, ako je suditi prema njegovim izjavama nakon samita, Kijev ponovo čeka situacija iz februara, kada su dobili ozbiljan "šamar" iz Bijele kuće.
