Slovenija se i dalje bori s posljedicama najteže prirodne katastrofe u svojoj povijesti od proglašenja neovisnosti 1991.
Nakon katastrofalnih poplava Sloveniji sada prijete i odroni tla. Ljubljana je u pomoć pozvala EU i NATO. I Austrija se bori s prirodnom katastrofom. Kakva je situacija u Hrvatskoj, Poljskoj, Slovačkoj i Češkoj?
Slovenija se i dalje bori s posljedicama najteže prirodne katastrofe u svojoj povijesti od proglašenja neovisnosti 1991., prenosi DW.
Nakon obilnih kiša koncem prošle sedmice još uvijek su pod vodom brojna područja u dolinama rijeka Save, Drave i Mure, javlja agencija STA. Samo u noći s nedjelje na ponedjeljak su slovenski vatrogasci bili aktivni u 57 akcija spašavanja, prije svega u okolici gradova Murska Sobota i Slovenj Gradec na sjeveru zemlje. U nedjelju (6.8.) nekoliko stotina osoba je evakuirano iz njihovih domova zbog opasnost od mogućih odrona.
Zbog velike kiše koja je pogodila Sloveniju proteklih dana vodostaj brojnih rijeka i potoka je naglo porastao, pa su poplavljena znatna područja u toj zemlji. Poplave, a nakon toga i odroni, prouzročili su veliku materijalnu štetu koju je premijer Robert Golob (za sada) procijenio na oko 500 milijuna eura. Prema pisanju slovenskih portala i navodima slovenskih vlasti, u međuvremenu je zabilježeno šest žrtava vodene stihije. Više sela je tijekom vikenda bilo evakuirano, prometnice i željezničke pruge su pod vodom, na Muri je pukao i jedan nasip.
Šef slovenske vlade je u međuvremenu u pomoć pozvao Europsku uniju i NATO. Ta vijest se jutros našla i na naslovnici njemačkih medija – tabloid Bild je tako objavio da Ljubljana od Sjevernoatlantskog saveza, između ostaloga, traži i slanje 200 vojnika NATO-a koji bi na licu mjesta pomogli u pružanju pomoći stanovništvu, akcijama spašavanja i drugim zadacima. Slovenija je preko EU-ovog mehanizma za pružanje pomoći u slučaju katastrofa od drugih članica Unije zatražila brzo slanje 30 bagera, 30 komada specijalne mehanizacije za reguliranje vodenog toka, odnosno slanje inženjerskih ekipa koje bi trebale upravljati tom opremom na poplavljenim područjima.
Na slovenskoj listi želja od EU-a i NATO-a nalazi se i 20 pontonskih mostova dužine i do 40 metara. Od NATO-a Slovenci očekuju i pet vojnih helikoptera veće nosivosti (od barem pet tona) za potrebe transporta. Za sada su najveće materijalne štete registrirane na prometnicama i energetskoj infrastrukturi, a oštećeno je ili uništeno nekoliko stotina stambenih objekata.
