“Samit je omogućio Putinu da nastavi po starom – izbjegne Trumpov bijes, odgodi nove sankcije i predstavi se kao partner za mir, iako za njega očigledno nije spreman”, piše Jamie Dettmer u Politicu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin napustio je Aljasku itekako zadovoljan – i imao je razloga za to, piše kolumnista Jamie Dettmer za Politico.
Susret s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, održan u vojnoj bazi iz vremena Hladnog rata kod Anchoragea, pružio mu je priliku da se na američkom tlu predstavi kao ravnopravan svjetski lider, a ne kao izopćenik optužen za ratne zločine.
Već na protokolarnom nivou, samit je bio neuobičajen. Trump je Putina dočekao s osmijehom, prijateljskim tapšanjem po ramenu i srdačnim razgovorom na crvenom tepihu. Potom je uslijedilo iznenađenje – Putin je ušao u “The Beast”, predsjedničku limuzinu SAD-a, i zajedno s Trumpom se odvezao do mjesta održavanja samita. Kako piše Politico, ruski predsjednik je pritom očigledno bio oduševljen.
Iako Ukrajina nije “prodata”, kako su strahovali brojni zapadni diplomati, Putin je izvukao maksimum iz susreta. Osigurao je samit bez ikakvih prethodnih ustupaka – nije pristao ni na prekid vatre, a iz Anchoragea je otišao bez ikakvih obaveza, uprkos Trumpovim tvrdnjama da želi “spasiti hiljade života”.
Politico podsjeća da je sam susret na Aljasci Putinu dao legitimitet na svjetskoj sceni. Michael Carpenter, bivši visoki zvaničnik američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost, ocijenio je da je već samim održavanjem samita ruski predsjednik dobio ono što mu je najviše trebalo – priznanje statusa i fotografije rame uz rame s Trumpom.
Kremlj i ruski mediji odmah su počeli predstavljati susret ne kao pregovore o Ukrajini, već kao demonstraciju moći dvojice svjetskih lidera.
Kako piše Jamie Dettmer, Putin je u javnim nastupima pohvalio Trumpa zbog njegovih “napora da zaustavi rat”. Takvo poštovanje, ocjenjuje Politico, oduvijek je bio najsigurniji način da se pridobije američki predsjednik – za razliku od Volodimira Zelenskog, koji je ranije ove godine u Ovalnom uredu ostao bez riječi i politički pretrpio težak udarac.
Ipak, Putin nije pokazao nikakvu spremnost da promijeni svoj cilj – kontrolu nad Ukrajinom, državom čije samo postojanje osporava. Govorio je o “uklanjanju uzroka rata” i “fundamentalnim prijetnjama ruskoj sigurnosti”, što u prevodu znači da NATO i Evropa ostaju glavni krivci u njegovom narativu.
Prema informacijama do kojih je došla nezavisna redakcija Meduza, Kremlj je novinarima državnih medija poslao uputstva da samit trebaju prikazivati kao susret u kojem je Putin “postavio agendu” odnosa SAD-a i Rusije, dok Ukrajinu treba predstaviti kao nerazumnu i nespremnu na pregovore.
Politico zaključuje da Putin nema nikakvu žurbu da završi rat. Njegov režim bi time mogao biti ugrožen jer bi izlazak iz ratne ekonomije otvorio prostor za opasne unutrašnje sukobe. Osim toga, produženi rat dodatno opterećuje evropske zemlje i slabi transatlantski savez.
“Samit je omogućio Putinu da nastavi po starom – izbjegne Trumpov bijes, odgodi nove sankcije i predstavi se kao partner za mir, iako za njega očigledno nije spreman”, piše Jamie Dettmer u Politicu.
