Političar blizak Kremlju iznenadio i rekao kako Ukrajina nije prioritet

Poručio je kako je nemoguće da Rusija odustane od ciljeva u Ukrajini.

"Recimo samo da su neki od ovih ciljeva deskriptivne prirode, poput denacifikacije i demilitarizacije, dok su drugi već dobili zakonodavni okvir. Četiri anektirane teritorije, iako bez definicije njihovih granica, ovo je također vrlo važno, predviđene su Ustavom - njihove granice nisu. I stoga su ove posljednje dio pitanja koja treba definirati, o kojima može biti prostora za manevar. Ako same SAD kažu da se protive približavanju NATO-a granicama Rusije, to će već omogućiti početak diskusija s ostalim članicama Alijanse o tome kako učvrstiti ovaj stav u zakonodavstvu. Putin nikada neće prihvatiti da se ista stvar dogodi kao s Gorbačovom", poručio je.

Na pitanje da li je na ovom sastanku važnije da Rusija ostvari i na diplomatskom polju ciljeve iz rata u Ukrajini ili da Putin dobije međunarodno priznanje, politolog je odgovorio.

"Priznanje čega? Sviđalo se to vama Evropljanima ili ne, uloga Rusije kao velike sile, njena težina u svjetskim poslovima, već je svima jasna. Shodno tome, ako ovaj sastanak postavi temelje za međunarodni sporazum, poput sastanka u Helsinkiju o sigurnosti u Evropi, koji su potpisale desetine zemalja, imat ćemo čak i formalno priznanje. Međutim, to nije neophodno. Jer ono što se sada dešava u svijetu dešava se samo na osnovu sile. Sada moramo priznati da je međunarodno pravo demontirano: funkcioniše samo zakon sile. Da li ga Rusija ima? Da. Sjedinjene Američke Države? Svakako. Da li ga Ukrajina ima? U maloj mjeri, ali očigledno mnogo manje od Rusije. To je ono što danas funkcioniše. Stoga, puka retorika o našem statusu može samo zadovoljiti Trumpa, koji misli da je onaj koji stvara kraljeve. Nama to ne treba", mišljenja je.