Na pitanje da li je na ovom sastanku važnije da Rusija ostvari i na diplomatskom polju ciljeve iz rata u Ukrajini ili da Putin dobije međunarodno priznanje, politolog je odgovorio.
Politički analitičar blizak Vladimiru Putinu i Kremlju Marat Baširov osvrnuo se na najavljeni sastanak između ruskog predsjednika i lidera SAD-a Donalda Trumpa te je rekao kako samit na Aljasci neće biti posvećen samo Ukrajini.
U razgovoru s medijima, Baširov je rekao kako će dnevni red sastanka Trumpa i Putina biti izuzetno širok te je naveo kako ukrajinsko pitanje nije najvažnije na toj listi.
"Prvo, nuklearna sigurnost, koja se mora preispitati u svjetlu novih sistema za isporuku raketa koji sve više otežavaju njihovo presretanje. Drugo, problemi vezani za svjetsku trgovinu. Ono što Trump radi jeste da štedljivo primjenjuje carine protiv raznih zemalja, a svakako usporava protiv Rusije i Kine. Jasno je da su ove velike zemlje ključni igrači. Treće, Bliski istok, koji uključuje veliki broj zemalja sa transportnim koridorima i sigurnošću energetskog tržišta. Izrael-Palestina-Gaza, Izrael-Iran, Iran-bliskoistočne monarhije. Konačno, ali tek nakon toga, rat u Ukrajini, koji je posebno važan jer Trump stalno govori o tome", rekao je.
Poručio je kako je nemoguće da Rusija odustane od ciljeva u Ukrajini.
"Recimo samo da su neki od ovih ciljeva deskriptivne prirode, poput denacifikacije i demilitarizacije, dok su drugi već dobili zakonodavni okvir. Četiri anektirane teritorije, iako bez definicije njihovih granica, ovo je također vrlo važno, predviđene su Ustavom - njihove granice nisu. I stoga su ove posljednje dio pitanja koja treba definirati, o kojima može biti prostora za manevar. Ako same SAD kažu da se protive približavanju NATO-a granicama Rusije, to će već omogućiti početak diskusija s ostalim članicama Alijanse o tome kako učvrstiti ovaj stav u zakonodavstvu. Putin nikada neće prihvatiti da se ista stvar dogodi kao s Gorbačovom", poručio je.
Na pitanje da li je na ovom sastanku važnije da Rusija ostvari i na diplomatskom polju ciljeve iz rata u Ukrajini ili da Putin dobije međunarodno priznanje, politolog je odgovorio.
"Priznanje čega? Sviđalo se to vama Evropljanima ili ne, uloga Rusije kao velike sile, njena težina u svjetskim poslovima, već je svima jasna. Shodno tome, ako ovaj sastanak postavi temelje za međunarodni sporazum, poput sastanka u Helsinkiju o sigurnosti u Evropi, koji su potpisale desetine zemalja, imat ćemo čak i formalno priznanje. Međutim, to nije neophodno. Jer ono što se sada dešava u svijetu dešava se samo na osnovu sile. Sada moramo priznati da je međunarodno pravo demontirano: funkcioniše samo zakon sile. Da li ga Rusija ima? Da. Sjedinjene Američke Države? Svakako. Da li ga Ukrajina ima? U maloj mjeri, ali očigledno mnogo manje od Rusije. To je ono što danas funkcioniše. Stoga, puka retorika o našem statusu može samo zadovoljiti Trumpa, koji misli da je onaj koji stvara kraljeve. Nama to ne treba", mišljenja je.
