U velikoj sali JU BKC “Alija Izetbegović”, u petak, 27. juna 2025. godine, pred 70-ak prisutnih, održan je tribina s naslovom “Rastakanje Bosne i Hercegovine”.
Senad Pećanin je govorio o aktuelnom geostrateškom, političkom i društvenom kontekstu položaja države Bosne i Hercegovine, te o sudsko-političkom progonu nekadašnjeg premijera Federacije BiH Fadila Novalića.
Ocijenio je da se Bosna i Hercegovina nalazi u najdelikatnijem, najizazovnijem i najtežem položaju od okončanja agresije i potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Prema njegovim riječima, država BiH je paralisana; njen suverenitet je ruiniran, ustavni poredak suspendiran i to ne samo u entitetu Rs; zakonodavna i izvršna vlast su blokirane, a sudska vlast je u funkciji domaćih i stranih aktera čiji interes je upravo održavanje postojeće situacije u kojoj se nalazimo.
– Ona je rezultat uticaja i djelovanja tri grupe političkih aktera: međunarodnih, regionalnih i bosanskohercegovačkih, rekao je Pećanin.
DJELOVANJA DODIKA I ČOVIĆA PREDSTAVLJA HISTORIJSKI KONTINUITET POLITIKE PREMA BIH USPOSTAVLJEN SPORAZUMOM CVETKOVIĆ – MAČEK
Odnos međunarodnih aktera je rezultat globalnog jačanja desnice i renesanse fašizma, antiislamske histerije, destrukcije mehanizama za zaštitu elemntarnih ljudskih prava, ekološke krize, potpun devastacija međunarodnih institucija, međunarodnog prava i principa međunarodnih odnosa ( UN, WTO, Međunarodni sud pravde, Međunarodni krivični sud, Opće deklaracije o ljudskim pravima UN-a, Evropske deklaracije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda…). Najtragičniji izraz takvog stanja je izraelski genocid nad palestinskim narodom i napad na Iran, koji se odvijaju uz punu podršku i pomoć prije svega SAD-a, a zatim i vodećih zapadnih zemalja, na čelu sa Njemačkom i Velikom Britanijom, kao i arapskih zemalja ( sa izuzetkom Jemena).
Odnos Beograda i Zagreba prema Bosni i Hercegovini svoj najogoljeniji izraz nalazi u potpunoj koordinaciji djelovanja Milorada Dodika i Dragana Čovića. On predstavlja historijski kontinuitet politike prema BiH uspostavljen Sporazumom Cvetković – Maček, saradnjom Pavelićeve NDH sa četničkim pokretom Draže Mihajlovića, planom o podjeli BiH Miloševića i Tuđmana, te sporazumom iz Graca Radovana Karadžića i Mate Bobana.
CILJ JE STVARANJE NEODRŽIVIH BOŠNJAČKIH ENKLAVA OD SARAJEVSKOG, TUZLANSKOG I ZE-DO KANTONA ( “GAZA”) I PODRUČJA BIHAĆA, CAZINA, BUŽIMA I VELIKE KLADUŠE (“ZAPADNA OBALA”)
Konačni cilj je podjela BiH, sa Rs i Distriktom Brčko u Srbiji, federalnim dijelom Hercegovine i dijelovima Srednje Bosne u Hrvatskoj, te stvaranjem neodrživih bošnjačkih enklava od sarajevskog, tuzlanskog i zeničkog kantona ( “Gaza”) i područja Bihaća, Cazina, Bužima i Velike Kladuše (“Zapadna Obala”).
U treću grupu političkih aktera Pećanin ubraja bh. stranke koje se predstavljaju zaštitnicima interesa bošnjačkog naroda, te onih koji se predstavljaju građanskim.
– Pripadam onima koji su uoči izbora 2022. godine smatrali da je interes BiH, svih njenih građana, uključujući i Bošnjake, da SDA izgubi vlast. U granicama mojih mogućnosti činio sam sve da javnim angažmanom dam vlastiti skromni doprinos. Nisam mogao ni sanjati da će se “Trojka” na vlasti prema temeljnim interesima države BiH, svih njenih građana i, na kraju, i Bošnjaka, odnositi tako sramno, državnički neodgovorno, politički potpuno diletantski, sa razornim posljedicama za sve. Oni su omogućili uspostavljanje i legaliziranje političkog apartheida prema Bošnjacima koji je uspostavio visoki predstavnik Christian Smidth, uz poticaj i odobrenje američkog ambasadora Michaela Murphyja. Najdrastičniji iskazi tog apartheida bile su izmjene Izbornog zakona, po kojem su održani izbori, samo nekoliko minuta nakon zatvaranja biračkih mjesta 2022. godine; drugi primjer je skandalozno, brutalno nasilje nezabilježeno u historiji svjetske ustavnosti: Scmidthova 24-satna suspenzija Ustava Federacije BiH, kojim je ukinuto ustavno pravo odlučivanja o imenovanju Vlade Federacije BiH bošnjačkog predstavnika u vrhu Federacije BiH.”
PRAVNO NAJNEZAKONITIJI I MORALNO NAJSRAMOTNIJI SUDSKI PROGON PROTIV JEDNE OSOBE U POSLIJERATNOJ HISTORIJI BH. PRAVOSUĐA
















