– Ključni zadatak je prenijeti dio tog iskustva, pokušati pomoći Bosni i Hercegovini znanjem koje smo mi imali, kako se iz nekih dobrih stvari može naučiti, ali isto tako da se ne bi ponavljale neke skupe greške iz početnih godina kada je Hrvatska postala država članica Evropske unije, rekao je Karlo Ressler, zastupnik u Evropskom parlamentu.
Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković u radnoj je posjeti Mostaru.
S njim su i hrvatski ministri prostornog uređenja, regionalnog razvoja, turizma i sporta, rada i socijalne politike te državni sekretar Središnjeg ureda za Hrvate izvan Hrvatske.
Obišao je nekoliko institucija – Sveučilišnu bolnicu Mostar, gradilište HNK Mostar, Samostan Školskih sestara franjevki Krista Kralja, gdje su potpisani ugovori za podršku projektima Hrvata u Bosni i Hercegovini.
– Kao dio sistemske politike Vlade RH koja ima za cilj unapređivati i poboljšavati odnose između Hrvatske i BiH, posebno brinuti o Hrvatima izvan Hrvatske, a najviše o Hrvatima kao konstitutivnom i ravnopravnom narodu u BiH. Današnji događaj dio je naše cjelovite i dobro osmišljene politike koju provodimo posljednjih 10 godina. On se nastavlja na sličan susret kakav smo imali u Posavini, u Orašju, krajem jula, kada su projekti bili vrijedni 37 miliona eura, danas ukupna vrijednost 36 miliona eura, sve to govori o snazi i međuresornoj podršci svih naših ministarstava i ureda, rekao je premijer Andrej Plenković.
– Mi učestvujemo kroz dvije finansijske perspektive Evropske unije, na programima prekogranične saradnje na kojima partneri iz Republike Hrvatske zajedno provode projekte s partnerima iz Bosne i Hercegovine. Konkretno, do sada smo proveli 117 takvih projekata, vrijednosti gotovo 130 miliona eura, a Hrvatska je također odlučila i sredstvima iz državnog budžeta podržati projekte koje zajednički provode hrvatski partneri s obje strane granice. Imamo program podrške Hrvatima u BiH koji se provodi od 2021. godine i kroz njega smo realizovali 370 projekata vrijednosti 15 miliona eura, rekla je Nataša Mikuš Žigman, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a.
– Ključni zadatak je prenijeti dio tog iskustva, pokušati pomoći Bosni i Hercegovini znanjem koje smo mi imali, kako se iz nekih dobrih stvari može naučiti, ali isto tako da se ne bi ponavljale neke skupe greške iz početnih godina kada je Hrvatska postala država članica Evropske unije, rekao je Karlo Ressler, zastupnik u Evropskom parlamentu.
– Ova tema je u ovom trenutku posebno važna, jer je Bosna i Hercegovina još uvijek nekako zaglavila u tom procesu evropskih integracija, u nekakvim političkim blokadama. Ali ono što nas čeka u Bosni i Hercegovini već krajem ove godine, a početkom iduće godine, jeste izrada novih strategija unutar Bosne i Hercegovine, gradskih, općinskih, kantonalnih, federalnih i svih ostalih strategija, gdje otvaramo prostor da naše strategije, naše prioritete, naše potrebe, pokušamo ugraditi i u kontekst evropskih politika, odnosno novog evropskog finansijskog okvira, rekao je Ivan Jurilj, direktor Ureda Vlade ZHK-a za evropske integracije.
Ovaj članak nije moguće komentarisati.
