Ćutahija o novoj vezi Rs-a s Izraelom: "Tel Aviv nije samo cilj, nego i sredstvo"

U tom kontekstu posebno je značajna činjenica da će novom privrednom komorom predsjedavati Amir Gross Kabiri, jedna od najistaknutijih i najkontroverznijih figura izraelskog poslovnog i političkog prisustva u BiH.

Kabirijev poslovni uspon u Hercegovini, uključujući ulazak u Aluminij, bio je povezan sa snažnom podrškom Dragana Čovića i HDZ-a BiH, ali i Milorada Dodika. U javnosti je izazivao polemike svojim optužbama na račun Sarajeva za antisemitizam, ali i odnosom prema jevrejskoj zajednici u BiH i nastojanjem da se nametne kao jedan od njenih ključnih predstavnika.

Sada se pojavljuje u novoj ulozi kao predsjednik "Privredne komore države Izrael u Rs". Zbog toga se njeno osnivanje teško može posmatrati samo kroz prizmu poslovne saradnje. Ono se uklapa u širi obrazac povezivanja vlasti Rs-a s Izraelom, ali i pokušaja da se preko takvih veza ojača politički utjecaj u međunarodnim centrima moći.

Ćutahija smatra da kratkoročno najveću političku korist od takvog pristupa imaju upravo vlasti Rs-a, jer na ovaj način šire mrežu kontakata preko koje pokušavaju ostvariti svoje ciljeve u Vašingtonu. Međutim, upozorava i na paradoks vezivanja za Izrael u trenutku kada je međunarodni ugled te zemlje ozbiljno narušen.

"Kratkoročno najveću političku korist imaju vlasti Rs-a, jer šire mrežu kontakata preko koje pokušavaju ostvariti svoje ciljeve u Washingtonu. Međutim, tu postoji i određeni paradoks. RS se vrlo snažno veže za Izrael upravo u trenutku kada je međunarodni ugled te zemlje izuzetno loš. Prema ovogodišnjem istraživanju Pew Research Centera, 67 posto ispitanika u 36 zemalja ima negativan stav prema Izraelu, dok je Izrael u Nation Brands Indexu za 2025. zauzeo posljednje mjesto među 50 država. Dakle, taj odnos možda otvara određena vrata u Vašingtonu, ali istovremeno nosi ozbiljan reputacijski teret u velikom dijelu svijeta. U BiH će reakcije, nažalost, vjerovatno ponovo pratiti već postojeće političke podjele", smatra Ćutahija.

Pitanje lobiranja, međutim, otvara i mnogo širu temu - sposobnosti Bosne i Hercegovine da odgovori na političke kampanje koje se vode izvan zemlje. Dok Rs ulaže milione dolara u profesionalno lobiranje i angažuje ljude s pristupom konkretnim političkim krugovima, institucije BiH, prema Ćutahijinoj ocjeni, uglavnom reagiraju tek kada takve aktivnosti već proizvedu određene rezultate.

"BiH u ovom trenutku nema adekvatan odgovor. Rs ulaže milione dolara u profesionalno lobiranje, bira ljude koji imaju pristup konkretnim političkim krugovima i vrlo dobro zna šta želi postići. Mi uglavnom reagujemo tek kada vidimo rezultate takvog djelovanja. Imamo diplomatsku mrežu, ali nemamo dovoljno jedinstvenu i dugoročnu strategiju zagovaranja državnih interesa. Nije dovoljno imati ambasade, morate kontinuirano razgovarati s administracijama, parlamentarcima, think-tankovima, medijima i ljudima koji stvarno utječu na kreiranje politike", navodi Ćutahija.

Prema njegovom mišljenju, problem nije samo u tome što Rs lobira, jer je lobiranje legitimna politička aktivnost. Problem nastaje kada se ogromna sredstva koriste za promociju političkih ciljeva koji uključuju i nezavisnost Rs-a, dok država BiH nema adekvatan odgovor.

"Ne možemo spriječiti Rs da lobira, niti je lobiranje samo po sebi problem. Problem je što se, prema javno dostupnim američkim registrima, ogromna sredstva ulažu u lobiranje za političke ciljeve koji uključuju i nezavisnost Rs-a. Na to se ne može odgovoriti saopćenjem iz Sarajeva. Ako neko mjesecima razgovara s ljudima u Vašingtonu i uvjerava ih u svoju verziju BiH, onda predstavnici države moraju biti tamo i ponuditi činjenice i potpuno drugačiji argument. BiH mora prestati čekati da drugi definiraju priču o njoj i početi mnogo ozbiljnije braniti vlastite interese tamo gdje se donose odluke", zaključuje Haris Ćutahija.