Pad prihoda od doprinosa u Federaciji Bosne i Hercegovine otvorio je novu ekonomsku i političku raspravu o efektima mjera Vlade FBiH, piše Faktor.
Dok ekonomisti i dio političkih predstavnika upozoravaju da su povećanje minimalne plaće, zabrana rada nedjeljom i nova zaduženja dodatno opteretili privredu i doveli do negativnih trendova na tržištu rada, Vlada FBiH kao da je "gluha i nijema".
Istovremeno, najnoviji podaci pokazuju da Rs bilježi rast javnih prihoda.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju i na najcrniji scenarij, a to je bankrot Federacije BiH i slabljenje države, jer nelikvidnost će koristiti "našim dušmanima".
Dodatno frustrira činjenica da se Vlada FBiH prema "neradnoj nedjelji" ponaša kao prema "svetoj kravi", a ova odluka nanijela je najviše štete općinama i gradovima u FBiH.
Negativne posljedice ekonomskih mjera Vlade
Profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Muharem Karamujić, stručnjak za javne finansije, za Faktor tvrdi da su ekonomske mjere Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u proteklom periodu imale negativne posljedice po privredu i tržište rada, te da se, kako kaže, već vide jasni fiskalni pokazatelji tog trenda.
On navodi da su smanjeni doprinosi, uprkos proširenoj poreznoj osnovici i nominalnom rastu ekonomije, znak pogoršanja realnih kretanja u privredi.
- Radnici i poslodavci su dodatno opterećeni. Inflacija sama po sebi znači da bi nominalni prihodi morali rasti, ali mi ovdje vidimo suprotan trend. Vrijednost novca se promijenila, pa hiljadu konvertibilnih maraka danas ne vrijedi isto kao prošle godine, razlika je najmanje deset posto – navodi Karamujić.
Dodaje da su ukupni fiskalni pokazatelji "veoma zabrinjavajući" i da ne vidi da su mjere Vlade FBiH donijele konkretne koristi građanima ili privredi.
- Ne vidim da je ijedna mjera koju je Vlada FBiH donijela proizvela pozitivne efekte. To su, po mom mišljenju, anahrone ekonomske politike koje rade na štetu privrede - ističe on.
Neradna nedjelja - "sveta krava"
Posebno se osvrnuo na zabranu rada nedjeljom, za koju tvrdi da se u praksi ne primjenjuje jednako i da je, kako kaže, stvoren "selektivan model".
– Kada kažete neradna nedjelja, to bi značilo da niko ne radi. Međutim, ovdje imamo selektivnu primjenu. Ljudi i dalje rade, posebno u sektorima koji ostvaruju promet, dok su neki sektori ograničeni. To stvara neravnotežu, posebno u turističkim i trgovačkim centrima poput Sarajevo, ali i šire, uključujući područje Istočnog Sarajeva i Lukavice, gdje je promet porastao – kaže Karamujić.
Minimalna plaća najviše pogodila startupove
Govoreći o minimalnoj plaći, tvrdi da je najviše pogođen najranjiviji dio privrede.
-To su mali biznisi i startup kompanije koje nemaju kapacitet da izdrže nagli rast troškova rada. Posljedica je gašenje dijela tih firmi i odlazak radne snage. Već se pojavljuju procjene o oko 20.000 manje radnih mjesta – navodi on.
Karamujić je kritikovao i fiskalnu politiku i najavljenu fiskalizaciju, ocjenjujući da se ona pogrešno predstavlja kao rješenje za ekonomske probleme.
- Fiskalizacija se predstavlja kao čarobni lijek, ali u suštini predstavlja dodatno oporezivanje. Kada je ekonomija već pod pritiskom, dodatni nameti je dodatno slabe - ističe on.
On smatra i da se država prekomjerno zadužuje kako bi pokrivala tekuće budžetske obaveze, što dugoročno nije održivo.
- Ako trošite više nego što zarađujete i stalno se zadužujete, to vodi u probleme likvidnosti. To je jednostavno pravilo koje važi i za domaćinstva i za državu – poručuje Karamujić.
Rast zaposlenosti ključan za stabilnost sistema
S druge strane, predsjedavajući Odbora za ekonomsku politiku i finansije u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić za Faktor upozorava na pad javnih prihoda u Federaciji BiH.
On navodi da su ključni razlozi pad broja zaposlenih i smanjenje stope doprinosa, što se, kako kaže, već reflektuje na budžetske prihode i fondove.
