Pad prihoda od doprinosa u Federaciji Bosne i Hercegovine otvorio je novu ekonomsku i političku raspravu o efektima mjera Vlade FBiH, piše Faktor.
Dok ekonomisti i dio političkih predstavnika upozoravaju da su povećanje minimalne plaće, zabrana rada nedjeljom i nova zaduženja dodatno opteretili privredu i doveli do negativnih trendova na tržištu rada, Vlada FBiH kao da je "gluha i nijema".
Istovremeno, najnoviji podaci pokazuju da Rs bilježi rast javnih prihoda.
Ekonomski stručnjaci upozoravaju i na najcrniji scenarij, a to je bankrot Federacije BiH i slabljenje države, jer nelikvidnost će koristiti "našim dušmanima".
Dodatno frustrira činjenica da se Vlada FBiH prema "neradnoj nedjelji" ponaša kao prema "svetoj kravi", a ova odluka nanijela je najviše štete općinama i gradovima u FBiH.
Negativne posljedice ekonomskih mjera Vlade
Profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Muharem Karamujić, stručnjak za javne finansije, za Faktor tvrdi da su ekonomske mjere Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u proteklom periodu imale negativne posljedice po privredu i tržište rada, te da se, kako kaže, već vide jasni fiskalni pokazatelji tog trenda.
On navodi da su smanjeni doprinosi, uprkos proširenoj poreznoj osnovici i nominalnom rastu ekonomije, znak pogoršanja realnih kretanja u privredi.
- Radnici i poslodavci su dodatno opterećeni. Inflacija sama po sebi znači da bi nominalni prihodi morali rasti, ali mi ovdje vidimo suprotan trend. Vrijednost novca se promijenila, pa hiljadu konvertibilnih maraka danas ne vrijedi isto kao prošle godine, razlika je najmanje deset posto – navodi Karamujić.
Dodaje da su ukupni fiskalni pokazatelji "veoma zabrinjavajući" i da ne vidi da su mjere Vlade FBiH donijele konkretne koristi građanima ili privredi.
- Ne vidim da je ijedna mjera koju je Vlada FBiH donijela proizvela pozitivne efekte. To su, po mom mišljenju, anahrone ekonomske politike koje rade na štetu privrede - ističe on.
Neradna nedjelja - "sveta krava"
Posebno se osvrnuo na zabranu rada nedjeljom, za koju tvrdi da se u praksi ne primjenjuje jednako i da je, kako kaže, stvoren "selektivan model".
– Kada kažete neradna nedjelja, to bi značilo da niko ne radi. Međutim, ovdje imamo selektivnu primjenu. Ljudi i dalje rade, posebno u sektorima koji ostvaruju promet, dok su neki sektori ograničeni. To stvara neravnotežu, posebno u turističkim i trgovačkim centrima poput Sarajevo, ali i šire, uključujući područje Istočnog Sarajeva i Lukavice, gdje je promet porastao – kaže Karamujić.
Minimalna plaća najviše pogodila startupove
Govoreći o minimalnoj plaći, tvrdi da je najviše pogođen najranjiviji dio privrede.
-To su mali biznisi i startup kompanije koje nemaju kapacitet da izdrže nagli rast troškova rada. Posljedica je gašenje dijela tih firmi i odlazak radne snage. Već se pojavljuju procjene o oko 20.000 manje radnih mjesta – navodi on.
Karamujić je kritikovao i fiskalnu politiku i najavljenu fiskalizaciju, ocjenjujući da se ona pogrešno predstavlja kao rješenje za ekonomske probleme.
- Fiskalizacija se predstavlja kao čarobni lijek, ali u suštini predstavlja dodatno oporezivanje. Kada je ekonomija već pod pritiskom, dodatni nameti je dodatno slabe - ističe on.
On smatra i da se država prekomjerno zadužuje kako bi pokrivala tekuće budžetske obaveze, što dugoročno nije održivo.
- Ako trošite više nego što zarađujete i stalno se zadužujete, to vodi u probleme likvidnosti. To je jednostavno pravilo koje važi i za domaćinstva i za državu – poručuje Karamujić.
Rast zaposlenosti ključan za stabilnost sistema
S druge strane, predsjedavajući Odbora za ekonomsku politiku i finansije u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Admir Čavalić za Faktor upozorava na pad javnih prihoda u Federaciji BiH.
On navodi da su ključni razlozi pad broja zaposlenih i smanjenje stope doprinosa, što se, kako kaže, već reflektuje na budžetske prihode i fondove.
- Već godinama upozoravamo da je rast zaposlenosti ključan za stabilnost sistema. Pogrešne ekonomske politike, uključujući zabranu rada nedjeljom, imale su posljedice na tržište rada, posebno u maloprodaji – navodi Čavalić.
"Radna nedjelja nije naštetila privredi" - nebuloza
Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor kaže da reći da 50-tak neradnih dana godišnje u velikom dijelu privrede koji tradicionalno radi tim danima nije naštetilo privredi je nebuloza koja ne zavređuje komentar.
- I sami su sebe demantovali kada su pokušali za Prvomajske praznike da uskrate jedan slobodan dan i pametovali kako treba raditi (pa onda pod pritiskom javnosti se predomislili), a rast prihoda i inače ekonomski propaloj RS to najbolje pokazuje. Zabrana rada nedjelom je donijela samo i jedino negativne ekonomske efekte. Oni koji ne rade tim danima, a ne razumiju da su im time uskraćene veće plaće su vjerovatno naivno zadovoljni, ali niko iole normalan ne može reći da ekonomski nije bilo štete - kazao je Gavran.
Ističe kako Vlada FBiH misli da je otvaranje dragstora sa visokim cijenama neka kompenzacija za budžet.
- Nije, jer osim ako ćete kupiti flašu vode ili jednu čokoladu opet se više isplati otići u susjedni entitet u kupovinu - zaključuje Gavran.
Uništena privreda
Dodaje da prosječna plaća jeste statistički povećana, čemu je doprinijela i sama vlast povećavajući drastično vlastite plaće, ali da to ne znači da su prosječna primanja većine građana toliko veća, jer nisu.
- Posebno ne onih koji su u međuvremenu ili prestali raditi ili su ih poslodavci odjavili i sada rade iste poslove ali na crno. "Uspjehe" Vlade oslikavaju i zatvaranje Koksare u Lukavcu, zatvaranje rudnika u Zenici, aktuelno gašenje Željezare i druge tragične posljedice politike kojoj su preči sumnjivi dealovi sa anonimnim firmama koje se proglašavaju aman-zaman investitorima i beskorisna putovanja po svijetu, od recimo pruge u Jablanici (koja se tek sadakom popravila).
Vlada izmišlja izgovore zašto tunel na putu prema Goraždu i dalje ne postoji, ali mu cijena vrtoglavo raste, autoput u besmisleno kratkim nepovezanim dionicama zaostaje još više zbog kriminala, povećanog smanjenja doprinosa nema… Sve su to razlozi zašto je i radnih mjesta manje, a bez radnika i urednih plaćanja doprinosa, naravno, nema ni javnih prihoda - ističe Gavran.
Dodaje da je sve tako fenomenalno, zašto bi se Federacija BiH ovoliko zaduživala na sve strane? Zašto od tih silnih uspjeha i cvjetanja privrede nema dovoljno javnih prihoda za finansiranje?
- Jedino im i realizacija ide u prilog pa svi iznosi koje danas porede s nekima iz prošlosti djeluju naivnima kao uspjesi, iako stvarna vrijednost danas i nekada nemaju nikakve veze - zaključio je Gavran.
Pad doprinosa
Prema podacima Porezne uprave Federacije BiH, porezni obveznici su u periodu januar – april 2026. godine uplatili ukupno 2,97 milijardi KM javnih prihoda.
U poređenju s istim periodom prethodne godine, kada je naplaćeno nešto više od 3 milijarde KM, zabilježen je pad od 34,5 miliona KM, odnosno 1,15 posto.
Najveći pad zabilježen je kod doprinosa, gdje je naplaćeno oko 80 miliona KM manje nego godinu ranije. Ukupno naplaćeni doprinosi iznosili su 1,96 milijardi KM, dok su u istom periodu prošle godine bili 2,04 milijarde KM.
Posebno se izdvaja pad uplata za penzijsko i invalidsko osiguranje, koji je manji za 72,1 milion KM ili 6,32 posto, dok su uplate za zdravstveno osiguranje manje za 17,1 milion KM, odnosno 2,12 posto.
Uprkos tome, broj poslovnih subjekata u Federaciji BiH nastavlja rasti. Na kraju aprila ove godine bilo je aktivno 136.212 poslovnih subjekata, što je za više od 3.300 više nego u istom periodu prošle godine.
Raste i broj zaposlenih. Prema podacima, na dan 30. april 2026. godine broj zaposlenih u Federaciji BiH iznosio je 544.873.
Za razliku od Federacije, Rs bilježi značajno povoljnije trendove u naplati javnih prihoda.
Prema podacima Poreske uprave Rs-a, u prva četiri mjeseca 2026. godine prikupljeno je 1,646 milijardi KM, što je za 165,3 miliona KM ili 11 posto više nego u istom periodu prethodne godine.
Rast je zabilježen u svim ključnim kategorijama javnih prihoda, uključujući direktne poreze i doprinose, koji su povećani za po 12 posto, dok su ostali javni prihodi veći za osam posto.
Podaci tako pokazuju izražene razlike u fiskalnim trendovima unutar Bosne i Hercegovine, dok Federacija bilježi pad doprinosa i upozorenja ekonomista o usporavanju tržišta rada, Rs nastavlja višegodišnji trend rasta javnih prihoda.
