Mađarski portal istražuje trošenje milijardi iz Budimpešte: Projekti na Balkanu, veze sa Orbanovim krugom i poslovi u Rs

Redakcija Mostar

Analiza rada državne agencije HEPA otvorila pitanja spornih subvencija, povezanosti sa ljudima bliskim Viktoru Orbanu i ulaganja u projekte koji su kasnije završili u rukama privatnih kompanija iz regiona

Mađarski portal Telex.hu objavio je opsežnu analizu poslovanja Mađarske agencije za razvoj izvoza HEPA, državne institucije koja djeluje pod Ministarstvom vanjskih poslova i vanjske trgovine Mađarske, navodeći da su tokom posljednjih godina milijarde forinti iz Budimpešte završavale u projektima povezanim sa ljudima bliskim vladajućem krugu Viktora Orbana.

HEPA, ranije poznata kao Mađarska nacionalna trgovačka kuća, imala je zadatak pomagati mađarskim kompanijama u širenju na strana tržišta, posebno prema regionima koje mađarska vlada smatra strateški važnim, među kojima su zapadni Balkan, Turska i Uzbekistan.

Portal navodi da je agencija formalno djelovala kroz programe podrške izvozu i međunarodnoj saradnji, ali da su brojni poslovi i subvencije otvarali ozbiljna pitanja o načinu raspodjele javnog novca i povezanosti sa politički privilegovanim poslovnim krugovima.

U analizi se posebno izdvaja slučaj turskog biznismena Adnana Polata, dugogodišnjeg poslovnog partnera Istvana Tiborca, zeta mađarskog premijera Viktora Orbana.

Polat, nekadašnji predsjednik fudbalskog kluba Galatasaraj, u Mađarskoj je bio uključen u više projekata iz oblasti solarne energije. Telex tvrdi da je poslovni model funkcionisao tako što su kompanije povezane sa Polatom razvijale solarne projekte, koje bi potom preuzimale firme povezane sa Tiborcem, da bi ih na kraju kupovala državna energetska kompanija.

Portal navodi da je riječ o poslovima koji su djelovali kao „državom podržan garantovani profit“.

Pored energetskih projekata, Polat i njegovi saradnici pojavljivali su se i u poslovima vezanim za HEPA-u i njene regionalne kancelarije u inostranstvu.

Prema pisanju Telexa, sistem regionalnih partnerskih kancelarija formalno je uspostavljen radi pomoći mađarskim kompanijama pri izlasku na strana tržišta. Kancelarije su otvorene u Šangaju, Torontu, Istanbulu, Beogradu i Taškentu, dok je kancelarija u Rusiji zatvorena nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.

Turska kancelarija posebno je privukla pažnju jer je, prema navodima portala, imala izuzetno visoke troškove u poređenju sa ostalim predstavništvima.

Ugovor za rad kancelarije još 2016. godine potpisala je tadašnja direktorica Mađarske nacionalne trgovačke kuće Žanet Olah-Dučai sa firmom ALX Magyar–Török Kereskedelmi Központ Kft., koju je vodio Karakas Suat Gokhan, biznismen blizak Adnanu Polatu.

Dok su ostale kancelarije ukupno koštale oko 70 miliona forinti mjesečno, samo turska kancelarija imala je troškove približno na tom nivou, a, kako tvrdi Telex, u HEPA-i nisu dali jasno objašnjenje zbog čega.

Portal navodi da je firma ALX 2024. godine ostvarila prihod od 831 milion forinti, što je gotovo identično godišnjem iznosu koji je dobijala od HEPA-e.

Isto ime pojavilo se i u projektu širenja poslovne saradnje prema Uzbekistanu. Nakon raspisivanja novog tendera za partnersku kancelariju u toj zemlji, posao je dobila kompanija Global-Pro Consulting Kft., iza koje se ponovo pojavljuje Karakas Suat Gokhan.

Telex navodi da se tako stvorio utisak da „turski biznismeni najbolje znaju kako razvijati mađarske odnose sa Uzbekistanom“.

HEPA je na pitanja novinara odgovorila da su svi ugovori dodijeljeni putem otvorenih tendera Evropske unije i da su izabrani najpovoljniji ponuđači.

Jedan od centralnih dijelova analize odnosi se na bivšu direktoricu državne trgovačke kuće Žanet Olah-Dučai.

Nakon što je od 2015. do 2018. godine vodila instituciju koja je kasnije postala HEPA, Olah-Dučai je preko svoje privatne firme dobila konsultantski ugovor vrijedan šest miliona forinti za poslove širenja na zapadni Balkan.

Nedugo nakon toga postala je direktorica kompanije Szerémség Ingatlanfejlesztő Kft., koja je 2019. godine dobila čak 3,86 milijardi forinti bespovratnih sredstava za projekat izgradnje „vina, wellness i konferencijskog hotela“ u Sremskim Karlovcima.

Telex ističe da je taj grant bio ubjedljivo najveći u programu podrške za zapadni Balkan, dok su sve ostale kompanije zajedno dobile približno polovinu tog iznosa.

Kasnije je portal Atlatszo više puta izvještavao da projekat praktično nije napredovao, te da je mađarsko vlasništvo u kompaniji svedeno na oko deset posto, uprkos tome što je mađarska država kroz HEPA-u uložila oko deset miliona eura.

Većinski vlasnik kompanije u međuvremenu je postao Galens Invest d.o.o., firma koja je ujedno i većinski vlasnik Naše Banke u Rs.

Telex podsjeća da je Mađarska tokom vlasti Viktora Orbana više puta pružala političku i ekonomsku podršku predsjedniku Rs Miloradu Dodiku, uključujući i finansijske programe podrške u tom entitetu.

Portal navodi da HEPA nije dala konkretne odgovore na pitanja koja su se odnosila na poslovne veze i angažmane Žanet Olah-Dučai.

Analiza se bavi i raspodjelom sredstava iz evropskog programa pomoći kompanijama pogođenim Brexitom.

Među korisnicima pomoći našle su se i firme povezane sa poznatim mađarskim poslovnim i političkim krugovima, uključujući kompanije povezane sa Adamom Matolčijem, Ištvanom Šarašem i Lerincem Mesarošem.

Državna revizorska institucija Mađarske kasnije je utvrdila brojne nepravilnosti u tom programu i zaključila da je više od 1,2 milijarde forinti isplaćeno nezakonito.

Revizori su preporučili dodatne istrage svih projekata povezanih sa tim subvencijama.

Telex u završnom dijelu analize tvrdi i da je HEPA navodno pokušavala zaobići pravila o kontroli velikih advokatskih ugovora.

Nakon što je 2022. godine uvedeno pravilo prema kojem ugovori vrijedni više od 20 miliona forinti godišnje moraju imati odobrenje vlade, agencija je, prema navodima portala, počela velike ugovore dijeliti na više manjih kako bi ostali ispod zakonskog limita.

Ako su ti navodi tačni, zaključuje portal, sistem je praktično omogućio sam sebi da zaobiđe vlastita pravila kontrole i nastavi sa istim načinom trošenja javnog novca bez dodatnog nadzora.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.