Sedamnaest godina nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, i dalje je otvoreno pitanje kako je implementirati. I ne samo tu presudu — ukupno ih je šest u kojima je utvrđeno da Ustav Bosne i Hercegovine diskriminira njene građane. Moguća rješenja pokušat će ponuditi parlamentarci iz 28 evropskih zemalja članica Vijeća Evrope, koji su stigli u dvodnevnu službenu posjetu BiH. Na sesijama zatvorenim za javnost razgovara se o aktuelnim političkim izazovima, ali i o mogućim modelima rješenja.
Presudu u predmetu Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine Evropski sud za ljudska prava donio je još prije 17 godina. Sud je utvrdio kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima, odnosno da su Dervo Sejdić i Jakob Finci diskriminirani jer im Ustav BiH, kao građanima, ne dozvoljava da se kandiduju za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Presuda do danas nije implementirana.
“Kad čovjek pogleda o čemu se radi, radi se o jednoj sasvim maloj promjeni Ustava koja je sasvim u skladu sa svim evropskim standardima i konvencijama UN-a, i koja je promakla ljudima u Dejtonu, jer, kako mi je rekao u jednom privatnom razgovoru Holbruk, to je bila prva stvar oko koje su se tri pregovarača odmah dogovorila, da dijele vlast na tri dijela. Tri dijela ne čine 90 posto, već, čini se, 100 posto ukupne vlasti. Nas nema nigdje”, komentarisao je Jakob Finci, apelant pred Međunarodnim sudom u Strazburu.
Pokušalo se doći do rješenja, ali su pregovori posljednjih godina zamrli, dodaje Finci.
“Više se radilo na tome ranije, zato što je i Evropa na tome insistirala. Bojim se i da je Evropa digla ruke od nas, na neki način — ako neće, nek ne moraju. Zato i nismo otvorili pregovore”, primjećuje Finci.
U međuvremenu su stigle i nove presude — ukupno šest — u kojima su građani BiH, kao pripadnici naroda ili Ostalih, tužili Bosnu i Hercegovinu jer se ne mogu kandidovati za entitetske skupštine ili Dom naroda BiH. U presudi Azra Zornić, tako, konstatira se da konstitutivni narodi ne smiju biti iznad građana, što je suprotno konceptu legitimnog predstavljanja na kojem insistira HDZ.
Saša Magazinović, predsjedavajući parlamentarne delegacije BiH u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope, ističe:
