Murphy: „Dodik želi secesiju, Čović treći entitet, Izetbegović podjelu BiH! Neće dobro završiti za BiH!“

Redakcija Mostar

Murphy je iznio i teške optužbe na račun Dodika i ljudi iz njegovog političkog okruženja, dovodeći ih u vezu s mogućim nezakonitim prisvajanjem javne imovine. Te navode iznio je kao vlastitu političku ocjenu.

Bivši ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Michael Murphy iznio je niz ozbiljnih upozorenja o političkoj budućnosti zemlje, otvoreno govoreći o namjerama Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića. Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina suočava se s izuzetno opasnom političkom situacijom, a nastavak sadašnjih procesa mogao bi dovesti do duboke krize, pa čak i nasilnih sukoba.

Murphy je poručio da Milorad Dodik i dalje nastoji ostvariti nezavisnost Rs, da Dragan Čović zagovara teritorijalnu reorganizaciju Bosne i Hercegovine kroz uspostavljanje trećeg entiteta, dok Bakira Izetbegovića povezuje s idejom unitarne države. Istovremeno je ponovio raniju tvrdnju da je Izetbegović tokom političkih pregovora privatno pokazao spremnost da prihvati i podjelu Bosne i Hercegovine.

O ovim, ali i brojnim drugim pitanjima, Murphy je govorio u razgovoru sa Senadom Hadžifejzovićem, u svom prvom televizijskom intervjuu nakon završetka ambasadorskog mandata u Bosni i Hercegovini. Intervju je emitovan 21. novembra 2026. godine u Centralnom dnevniku na FACE TV-u.

Posebnu pažnju izazvale su njegove izjave o Bakiru Izetbegoviću. Hadžifejzović ga je podsjetio na ranije tvrdnje da je predsjednik SDA tokom pregovora o ustavnoj i izbornoj reformi navodno izjavio da bi mogao prihvatiti podjelu Bosne i Hercegovine ukoliko bi teritorija koja bi mu pripala bila približne veličine Slovenije.

Murphy je ostao pri toj tvrdnji, navodeći da je Izetbegović takav stav iznio američkim zvaničnicima na marginama jedne od pregovaračkih sesija. Prema Murphyjevom tumačenju, posebno je zabrinjavajuće što je Izetbegović navodni teritorijalni dio Bosne i Hercegovine opisivao kao svoj.

Bivši američki ambasador naglasio je da ne odustaje od svojih ranijih navoda, uprkos tome što je Izetbegović tražio dokaze za takvu izjavu. Murphy smatra da predsjednik SDA dobro zna šta je govorio tokom pregovora, a ocijenio je i da političari u Bosni i Hercegovini često iznose potpuno različite stavove u javnosti i iza zatvorenih vrata.

Prema njegovom mišljenju, upravo takvo političko ponašanje predstavlja jedan od najvećih problema države. Smatra da pojedini politički lideri javno zagovaraju stabilnost i evropsku budućnost Bosne i Hercegovine, dok u privatnim razgovorima razmatraju sasvim drugačije političke scenarije.

Govoreći o Miloradu Dodiku, Murphy je bio posebno kritičan prema politici aktuelne američke administracije. Ocijenio je da je administracija predsjednika Donalda Trumpa omogućila Dodiku da se politički oporavi u trenutku kada se nalazio pod snažnim pritiskom.

Prema njegovim riječima, Vašington nije samo pomogao Dodiku da izađe iz političke izolacije nego mu je pružio mogućnost da nastavi provoditi svoju raniju agendu. Murphy smatra da je riječ o ozbiljnoj grešci američke politike, koja bi mogla imati dugoročne posljedice po stabilnost Bosne i Hercegovine.

Naglasio je da Dodik nije odustao od ideje otcjepljenja Republike Srpske te da nastavlja angažovati lobiste kako bi osigurao međunarodnu podršku svojim političkim ciljevima.

Murphy je upozorio da bi dopuštanje provođenja takve politike moglo imati veoma ozbiljne posljedice po Bosnu i Hercegovinu. Posebno ga zabrinjava, kako je kazao, izostanak odlučne reakcije američke administracije na Dodikove postupke.

Na Hadžifejzovićevo pitanje o mogućem dogovoru između Dodika i Trumpove administracije, Murphy nije iznio konkretne detalje eventualnog sporazuma, ali je ustvrdio da Dodik, bez obzira na ono što je dogovoreno, svojim ponašanjem ne poštuje preuzete obaveze.

Prema njegovoj ocjeni, posebno je problematično što Vašington ne reaguje na postupke koji predstavljaju prijetnju teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Takvo ponašanje, smatra Murphy, može ostaviti utisak da američka administracija nije dovoljno zainteresovana za očuvanje stabilnosti države ili da prešutno tolerira Dodikovu politiku.

Osvrnuo se i na Dodikovu saradnju s američkim političkim savjetnicima i lobistima, uključujući Tonyja Blaira i Chrisa LaCivitu, navodeći da su određeni politički potezi u konačnici imali negativne posljedice po Dodikovu poziciju.

Bivši ambasador smatra da Dodik već godinama koristi gotovo isti politički obrazac. Prema njegovom opisu, lider SNSD-a postavlja maksimalističke zahtjeve, insistira na njihovom provođenju, a kada naiđe na snažan otpor, privremeno se povlači. Nakon što dobije određene ustupke, ponovo se vraća ranijim političkim zahtjevima.

Murphy je upozorio da takvo ponašanje ne treba potcjenjivati jer Dodik, prema njegovom mišljenju, uglavnom jasno govori o svojim namjerama i zatim pokušava pronaći način da ih realizuje.

Posebno ozbiljan dio razgovora odnosio se na mogućnost novih sukoba u Bosni i Hercegovini, 31 godinu nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Murphy je ispričao da ga je jedan visoki, politički nezavisni zvaničnik iz Bosne i Hercegovine ranije upozorio da su za pokretanje novog sukoba dovoljna svega dvojica neodgovornih političara. Bivši ambasador smatra da takvih političara u zemlji, nažalost, ima mnogo.

Upozorio je da političke provokacije u osjetljivom društvu poput bosanskohercegovačkog mogu izazvati posljedice koje bi kasnije bilo teško kontrolisati. Situaciju je uporedio sa šumom punom suhog granja u kojoj je dovoljna samo jedna šibica da izazove veliki požar.

Govoreći o Draganu Čoviću, Murphy je ocijenio da političko insistiranje na teritorijalnoj reorganizaciji Bosne i Hercegovine i stvaranju trećeg entiteta predstavlja dodatni izazov za budućnost države.

U njegovoj analizi, Dodikova secesionistička politika, Čovićevi zahtjevi za teritorijalnim preuređenjem i Izetbegovićevo zagovaranje unitarizma predstavljaju međusobno suprotstavljene političke koncepte koji zajedno mogu izazvati ozbiljnu krizu.

Murphy je upozorio da nekontrolisano prepuštanje političkog odlučivanja domaćim etnonacionalnim liderima, bez jasnih međunarodnih ograničenja i zaštitnih mehanizama, može otvoriti prostor za pokušaje ostvarivanja upravo takvih ciljeva.

Bivši američki ambasador govorio je i o formiranju vlasti u Bosni i Hercegovini, odbacujući tvrdnje da su Sjedinjene Američke Države nametnule prethodnu vlast. Prema njegovom tumačenju, politički odnosi među domaćim strankama, nedostatak podrške Bakiru Izetbegoviću i nepostojanje potrebne parlamentarne većine bili su odlučujući faktori.

Naglasio je da Izetbegović i Čović nisu imali dobre međusobne političke odnose, kao i da predsjednik SDA nije uživao podršku drugih političkih aktera potrebnu za formiranje vlasti.

Jedna od važnih tema razgovora bila je i državna imovina Bosne i Hercegovine. Murphy je jasno ponovio svoj stav da državna imovina pripada Bosni i Hercegovini, a ne njenim entitetima.

Smatra da se Miloradu Dodiku mora nedvosmisleno poručiti da Rs ne može samostalno raspolagati državnom imovinom suprotno ustavnom poretku i odlukama nadležnih institucija.

Murphy je iznio i teške optužbe na račun Dodika i ljudi iz njegovog političkog okruženja, dovodeći ih u vezu s mogućim nezakonitim prisvajanjem javne imovine. Te navode iznio je kao vlastitu političku ocjenu.

Istovremeno je kritikovao američku administraciju jer, prema njegovom mišljenju, ne insistira dovoljno na poštovanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.

Smatra da međunarodni partneri trebaju jasno zahtijevati prestanak institucionalnih blokada i poštovanje ustavnog poretka, umjesto da političkim liderima omogućavaju dodatni prostor za jednostrane poteze.

Murphy se osvrnuo i na budućnost Ureda visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini. Izrazio je zabrinutost zbog mogućeg slabljenja uloge OHR-a i odstupanja od ranije utvrđenih uslova za njegovo zatvaranje, poznatih kao program 5+2.

Prema njegovoj ocjeni, Evropska unija tradicionalno zagovara zatvaranje OHR-a, dok aktuelna američka administracija želi imati veći utjecaj na izbor i djelovanje visokog predstavnika.

Otkrio je da je tokom svog diplomatskog mandata mjesecima pokušavao spriječiti potkopavanje autoriteta ove međunarodne institucije. Smatra da bi prerano slabljenje OHR-a moglo dodatno destabilizovati bosanskohercegovačke političke prilike.

Kritikovao je i odnos pojedinih evropskih političara prema Miloradu Dodiku. Posebno je izdvojio mađarskog premijera Viktora Orbana, za kojeg tvrdi da je sprečavao uvođenje evropskih sankcija Dodiku.

Murphy smatra da Evropska unija nije dovoljno odlučno reagovala na političke poteze koji ugrožavaju funkcionisanje Bosne i Hercegovine.

Tokom intervjua osvrnuo se i na raniju izjavu u kojoj je upotrijebio metaforu glogovog kolca kako bi opisao potrebu za snažnijim političkim djelovanjem protiv Dodika. Odbacio je Dodikovo tumačenje da je time pozivao na njegovo fizičko uklanjanje.

Naglasio je da je riječ o političkoj metafori, a ne bilo kakvoj prijetnji nasiljem. Na Dodikovu poruku kojom ga je poslao dođavola odgovorio je ironično, poručivši da nema namjeru posjećivati ga u paklu.

Posebno oštru kritiku Murphy je uputio aktuelnoj američkoj administraciji zbog načina na koji je ove godine obilježena godišnjica genocida u Srebrenici.

Kazao je da ga je duboko uznemirilo to što 11. jula nije bilo jasnog priznanja genocida u komunikaciji američke administracije, kakvo je, prema njegovim riječima, godinama ranije bilo uobičajeno.

Podsjetio je da priznanje genocida u Srebrenici nikada ranije nije predstavljalo problem za američku ambasadu ili State Department. Izrazio je sumnju u objašnjenja prema kojima nije postojala instrukcija da se izbjegne spominjanje genocida.

Murphy smatra da takvi postupci šalju zabrinjavajuće političke poruke, posebno u trenutku kada Bosna i Hercegovina prolazi kroz ozbiljne unutrašnje političke izazove.

U razgovoru sa Senadom Hadžifejzovićem na FACE TV-u bivši ambasador još jednom je upozorio da međunarodna zajednica ne bi smjela zanemariti opasnosti koje proizlaze iz suprotstavljenih političkih ciljeva domaćih lidera.

Prema njegovoj ocjeni, pokušaji otcjepljenja Rs, teritorijalne reorganizacije Bosne i Hercegovine i stvaranja unitarne države predstavljaju opasnu kombinaciju političkih interesa. U okolnostima dubokog nepovjerenja i stalnih institucionalnih blokada, takve politike mogle bi dovesti do veoma ozbiljne političke krize, uključujući mogućnost nasilja.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.

Murphy: „Dodik želi secesiju, Čović treći entitet, Izetbegović podjelu BiH! Neće dobro završiti za BiH!“