Akademik Mirko Pejanović, potpredsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, govorio je u emisiji „7Plus“ na Hayat TV-u o značaju Dejtonskog mirovnog sporazuma, odgovornosti međunarodne zajednice, političkim blokadama i budućnosti Bosne i Hercegovine na evropskom putu. Osvrćući se na 31 godinu od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, istakao je da je njime zaustavljen rat, ali da je pred državom i dalje veliki posao na izgradnji funkcionalnog demokratskog sistema.
Pejanović smatra da Dejtonski sporazum ne treba posmatrati isključivo kao dokument kojim je okončan rat, već i kao okvir koji Bosni i Hercegovini omogućava nastavak izgradnje mira i integraciju u Evropsku uniju i NATO. Naglasio je da evropske integracije predstavljaju priliku za provođenje reformi koje bi državu učinile pravno uređenijom, demokratskijom i ekonomski prosperitetnijom.
Govoreći o značaju očuvanja mira, prisjetio se i prvih mjeseci agresije na Bosnu i Hercegovinu, kada je Sarajevo bilo pod opsadom, a svakodnevni život obilježen strahom, granatiranjem i stradanjem stanovništva. Posebno je izdvojio razgovor s komšijom Rizom Selmanagićem, antifašistom iz Drugog svjetskog rata, koji ga je u tim teškim danima podstakao da se aktivnije uključi u rad Predsjedništva Republike BiH.
Tom prilikom Selmanagić je izgovorio rečenicu koja, prema Pejanovićevim riječima, najbolje oslikava razliku između rata i mira: „Mir sve gradi, rat sve ruši.“ Akademik je podsjetio i na uvjerenje da zajednički život, solidarnost i tolerancija predstavljaju snagu društva koja može prevazići i najteže historijske okolnosti.
Međunarodna zajednica i dalje ima važnu odgovornost
Jedan od ključnih dijelova razgovora odnosio se na ulogu međunarodne zajednice u provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma i izgradnji institucija Bosne i Hercegovine. Pejanović je podsjetio da su međunarodne snage, uz domaće demokratske aktere, imale značajnu ulogu u uspostavljanju mira, omogućavanju slobode kretanja i formiranju institucija koje danas čine osnovu državnog sistema.
Posebno je ukazao na značaj bonskih ovlasti visokog predstavnika, zahvaljujući kojima su, u periodu od 1998. do 2009. godine, nametnuti brojni zakoni i uspostavljene važne državne institucije, među kojima su Sud i Tužilaštvo BiH, jedinstvene oružane snage, Granična policija i Uprava za indirektno oporezivanje.
Smatra da odgovornost međunarodne zajednice nije završena te da bi visoki predstavnik i predstavnik Evropske unije trebali nastaviti podržavati reformske procese, posebno one koji vode ka članstvu Bosne i Hercegovine u EU.
Upozorio je i na političke blokade koje usporavaju evropski put, naglašavajući da kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma ne predstavlja samo institucionalni problem nego može ugroziti i mir u zemlji.
Građani žele Evropsku uniju, ali političke blokade usporavaju napredak
Govoreći o evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine, Pejanović je istakao da istraživanja javnog mnijenja pokazuju kako između 70 i 75 posto građana podržava članstvo države u Evropskoj uniji, bez obzira na to u kojem dijelu zemlje žive.
Prema njegovim riječima, takva podrška predstavlja važan društveni konsenzus koji političke stranke moraju uvažiti, posebno imajući u vidu da je veliki broj građana, među kojima je mnogo mladih ljudi, napustio Bosnu i Hercegovinu upravo u potrazi za uređenijim društvom i boljim životnim prilikama.










