Mirko Pejanović: Dodik ide Putinu na raport, a blokira evropski put BiH

Redakcija Mostar

Pejanović smatra da Dejtonski sporazum ne treba posmatrati isključivo kao dokument kojim je okončan rat, već i kao okvir koji Bosni i Hercegovini omogućava nastavak izgradnje mira i integraciju u Evropsku uniju i NATO.

Akademik Mirko Pejanović, potpredsjednik Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, govorio je u emisiji „7Plus“ na Hayat TV-u o značaju Dejtonskog mirovnog sporazuma, odgovornosti međunarodne zajednice, političkim blokadama i budućnosti Bosne i Hercegovine na evropskom putu. Osvrćući se na 31 godinu od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, istakao je da je njime zaustavljen rat, ali da je pred državom i dalje veliki posao na izgradnji funkcionalnog demokratskog sistema.

Pejanović smatra da Dejtonski sporazum ne treba posmatrati isključivo kao dokument kojim je okončan rat, već i kao okvir koji Bosni i Hercegovini omogućava nastavak izgradnje mira i integraciju u Evropsku uniju i NATO. Naglasio je da evropske integracije predstavljaju priliku za provođenje reformi koje bi državu učinile pravno uređenijom, demokratskijom i ekonomski prosperitetnijom.

Govoreći o značaju očuvanja mira, prisjetio se i prvih mjeseci agresije na Bosnu i Hercegovinu, kada je Sarajevo bilo pod opsadom, a svakodnevni život obilježen strahom, granatiranjem i stradanjem stanovništva. Posebno je izdvojio razgovor s komšijom Rizom Selmanagićem, antifašistom iz Drugog svjetskog rata, koji ga je u tim teškim danima podstakao da se aktivnije uključi u rad Predsjedništva Republike BiH.

Tom prilikom Selmanagić je izgovorio rečenicu koja, prema Pejanovićevim riječima, najbolje oslikava razliku između rata i mira: „Mir sve gradi, rat sve ruši.“ Akademik je podsjetio i na uvjerenje da zajednički život, solidarnost i tolerancija predstavljaju snagu društva koja može prevazići i najteže historijske okolnosti.

Međunarodna zajednica i dalje ima važnu odgovornost

Jedan od ključnih dijelova razgovora odnosio se na ulogu međunarodne zajednice u provođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma i izgradnji institucija Bosne i Hercegovine. Pejanović je podsjetio da su međunarodne snage, uz domaće demokratske aktere, imale značajnu ulogu u uspostavljanju mira, omogućavanju slobode kretanja i formiranju institucija koje danas čine osnovu državnog sistema.

Posebno je ukazao na značaj bonskih ovlasti visokog predstavnika, zahvaljujući kojima su, u periodu od 1998. do 2009. godine, nametnuti brojni zakoni i uspostavljene važne državne institucije, među kojima su Sud i Tužilaštvo BiH, jedinstvene oružane snage, Granična policija i Uprava za indirektno oporezivanje.

Smatra da odgovornost međunarodne zajednice nije završena te da bi visoki predstavnik i predstavnik Evropske unije trebali nastaviti podržavati reformske procese, posebno one koji vode ka članstvu Bosne i Hercegovine u EU.

Upozorio je i na političke blokade koje usporavaju evropski put, naglašavajući da kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma ne predstavlja samo institucionalni problem nego može ugroziti i mir u zemlji.

Građani žele Evropsku uniju, ali političke blokade usporavaju napredak

Govoreći o evropskoj perspektivi Bosne i Hercegovine, Pejanović je istakao da istraživanja javnog mnijenja pokazuju kako između 70 i 75 posto građana podržava članstvo države u Evropskoj uniji, bez obzira na to u kojem dijelu zemlje žive.

Prema njegovim riječima, takva podrška predstavlja važan društveni konsenzus koji političke stranke moraju uvažiti, posebno imajući u vidu da je veliki broj građana, među kojima je mnogo mladih ljudi, napustio Bosnu i Hercegovinu upravo u potrazi za uređenijim društvom i boljim životnim prilikama.

"To je najsnažniji, bazični konsenzus za sve one koji odlučuju u ovoj zemlji", poručio je Pejanović, dodajući da interes građana mora biti ispred stranačkih i političkih interesa.

Kao jednu od mogućnosti za snažnije uključivanje građana u evropske integracije spomenuo je i uvođenje interesnog referenduma, smatrajući da bi neposredna podrška stanovništva mogla doprinijeti ubrzavanju reformi i smanjenju prostora za političke blokade.

Potrebna je programska koalicija, a ne podjela funkcija

Posebno zanimljiv dio razgovora odnosio se na način formiranja vlasti i funkcionisanje političkog sistema. Pejanović smatra da dosadašnji model političkog partnerstva, koji se često svodio na raspodjelu ministarskih i drugih funkcija, nije dao rezultate kakvi su potrebni državi.

Ukazao je na to da se političke stranke nakon izbora moraju dogovoriti o zajedničkom programu i preuzeti odgovornost za njegovo provođenje, umjesto da se njihova saradnja završava podjelom resora, dok ključne reforme ostaju blokirane.

"Izborni proces se ne završava zaokruživanjem na glasačkom listiću. On se završava u parlamentu formiranjem parlamentarne većine, da vrši vlast i da vrši odgovornost prema građanima", naglasio je Pejanović.

Kao primjer funkcionisanja parlamentarne demokratije naveo je evropske države, ističući da se vlast mora zasnivati na jasno definisanom programu koji političke stranke javno prihvataju i za koji snose odgovornost.

U tom kontekstu predložio je formiranje šire programske koalicije, usmjerene na evropske integracije, provođenje reformi i jačanje državnih institucija, uz podršku međunarodne zajednice.

Pejanović je govorio i o mogućim ustavnim promjenama, među kojima je izdvojio povećanje broja zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH sa sadašnjih 42 na najmanje 90, smatrajući da bi se time mogao ojačati kapacitet zakonodavne vlasti i ubrzati donošenje evropskih zakona.

Na kraju razgovora poručio je da Bosna i Hercegovina ne može ostati zarobljena u političkim zastojima, jer evropske integracije zahtijevaju jasne odluke, odgovorne političke predstavnike i funkcionalne institucije.

Njegove poruke svode se na nekoliko ključnih pitanja: očuvanje mira, jačanje državnosti, odgovornost političkih aktera i ubrzavanje evropskog puta, koji, kako je istakao, mora postati zajednički cilj svih koji učestvuju u političkom životu Bosne i Hercegovine.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.