Kada je u decembru 2020. godine podignuta optužnica protiv tadašnjeg premijera Federacije BiH Fadila Novalića u predmetu "Respiratori", potpredsjednici SDP-a BiH Zukan Helez i Vojin Mijatović zahtijevali su njegovu hitnu ostavku, isključenje iz SDA, ali i povlačenje Bakira Izetbegovića iz političkog života. SDA je, međutim, branila Novalića, baš kao što SDP danas brani svog predsjednika Nermina Nikšića, protiv kojeg je 20. novembra podignuta optužnica u aferi "Spengavanje". SDA je ostala uz Novalića i nakon pravosnažne presude, tokom izdržavanja četverogodišnje zatvorske kazne, pozivajući se, između ostalog, na izdvojeno mišljenje sudije Branka Perića. Novalićeva odbrana obratila se i Evropskom sudu za ljudska prava, po čijoj predstavci, prema dostupnim informacijama, još nije objavljena konačna odluka. Sada, šest godina nakon zahtjeva za Novalićevom ostavkom, SDP pruža "nepodijeljenu podršku" Nikšiću i govori o "dubokoj državi" i navodnoj sprezi tužilaštva, medija i obavještajnih struktura. Sam Nikšić odbacuje optužbe, dok je Tužilaštvo uz optužnicu predložilo i mjere zabrane obavljanja dužnosti za njega i federalnog ministra unutrašnjih poslova Ramu Isaka, piše N1.
Dva slučaja, dvije optužnice protiv premijera Federacije BiH i pitanje: U čemu se SDP danas razlikuje od SDA, čije je postupanje u slučaju Fadila Novalića prije šest godina oštro kritikovao?
SDA je tada branila svog premijera, a SDP danas pruža punu podršku vlastitom predsjedniku i federalnom premijeru Nerminu Nikšiću. Međutim, postoji i značajna razlika: Bakir Izetbegović, kao tadašnji predsjednik SDA, nije bio obuhvaćen optužnicom u predmetu "Respiratori", dok je Nermin Nikšić, aktuelni predsjednik SDP-a, jedan od optuženih u aferi "Spengavanje".
Uprkos tome, Helez i Mijatović tada su zahtijevali i Izetbegovićevu ostavku i povlačenje iz političkog života, dok SDP danas ne traži ostavku vlastitog predsjednika, nego mu pruža "nepodijeljenu podršku".
Helez i Mijatović 2020. godine: Novalić da odmah podnese ostavku, Izetbegović da ode iz politike
Nakon što je 4. decembra 2020. godine Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo optužnicu protiv tadašnjeg premijera Fadila Novalića i drugih u predmetu "Respiratori", potpredsjednici SDP-a BiH Zukan Helez i Vojin Mijatović javno su pozvali rukovodstvo SDA da Novalića isključi iz stranke.
Pozvali su Bakira Izetbegovića i rukovodstvo SDA da, po ugledu na SDP BiH, isključe Novalića zbog podizanja optužnice.
Njihov zahtjev nije se zaustavio samo na Novaliću. Tražili su i političku odgovornost tadašnjeg predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, iako on nije bio optužen u ovom predmetu.
"Također pozivamo Fadila Novalića da odmah podnese ostavku na mjesto predsjednika Vlade Federacije BiH! Bakira Izetbegovića pozivamo da žurtno podnese ostavku na mjesto predsjednika SDA i povuče se iz političkog života! Ne veje snijeg da pokrije brijeg, već da svaka zvjerka pokaže trag!", poručili su tada Helez i Mijatović.
Za dvojicu tadašnjih potpredsjednika SDP-a podizanje optužnice bilo je dovoljno da zatraže ostavku federalnog premijera, njegovo isključenje iz stranke i odlazak predsjednika te stranke iz politike, ne čekajući sudsku presudu.
SDA branila Novalića i nakon presude: Pozivanje na izdvojeno mišljenje Branka Perića
SDA nije prihvatila zahtjeve Heleza i Mijatovića. Naprotiv, nastavila je pružati političku podršku Novaliću tokom sudskog postupka, a takav stav zadržala je i nakon pravosnažne presude.
Kada je Sud BiH 5. aprila 2023. godine izrekao prvostepenu presudu, SDA je saopćila da je ona politički motivirana i donesena pod pritiskom politike i stranih ambasadora.
Kao jedan od argumenata navela je izdvojeno mišljenje tadašnjeg predsjedavajućeg sudskog vijeća Branka Perića, koji se nije složio s osuđujućom odlukom ostale dvojice članova vijeća.
Perić je u izdvojenom mišljenju iznio stav da Tužilaštvo nije dokazalo određene navode iz optužnice, između ostalog ni da su se optuženi udružili radi nezakonite nabavke respiratora.
Novalić je u međuvremenu pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora, a na izdržavanje kazne u državnom zatvoru u Vojkovićima stupio je u martu 2024. godine.
Ni pravosnažna presuda nije promijenila stav SDA prema nekadašnjem federalnom premijeru.
U zaključcima Predsjedništva SDA od 16. decembra 2024. godine stranka je ponovo dovela u pitanje postupanje pravosuđa, pozivajući se na izdvojeno mišljenje Branka Perića, ali i sudije Ustavnog suda BiH Mirsada Ćemana.
"Očigledno je postojanje pravosudno-političkog sprega, koji je za cilj imao ostvarivanje političke i lične koristi zloupotrebom pravosudnog sistema", navela je tada SDA.
Podrška Novaliću nastavljena je i tokom 2026. godine.
Predsjednik SDA Bakir Izetbegović u martu je, gostujući na Federalnoj televiziji, govorio o mogućnosti Novalićevog uslovnog otpusta i njegovom odbijanju da traži pomilovanje.
Izetbegović je kazao da Novalić sebe smatra nevinim i da želi sudskim putem ukloniti teret presude sa svog imena.
Govoreći o mogućnosti da Novalić podnese zahtjev za izlazak na slobodu, Izetbegović je poručio da bi ga podržali u tome.
Tako je SDA nastavila politički podržavati Novalića i nakon što je osuđen i počeo izdržavati zatvorsku kaznu.
Predmet pred Evropskim sudom za ljudska prava: Konačna odluka nije javno objavljena
Nakon pravosnažne presude i odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, pravni tim Fadila Novalića obratio se Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Ustavni sud BiH je u novembru 2024. godine djelimično usvojio apelacije Novalića i Fahrudina Solaka, utvrdivši povredu pretpostavke nevinosti u vezi s izjavama pojedinih javnih zvaničnika. Međutim, nije ukinuo njihove osuđujuće presude niti naložio ponavljanje postupka.
U julu 2025. godine pojavile su se medijske tvrdnje da je Evropski sud za ljudska prava presudio u korist Novalića i Solaka i naložio njihovo oslobađanje. Te informacije demantovali su predstavnici Bosne i Hercegovine pred Sudom u Strasbourgu, pojašnjavajući da je predmet dostavljen na izjašnjenje i da je postupak tada bio u početnoj fazi.
U augustu iste godine objavljeno je da je Sud BiH dobio pitanja iz Strasbourga na koja je trebalo dostaviti odgovore.
Prema javno dostupnim informacijama, konačna odluka Evropskog suda za ljudska prava po njihovim predstavkama još nije objavljena.
Šest godina kasnije: Optužnica protiv Nikšića i Isaka, zatražene i mjere zabrane
U petak, 20. novembra 2026. godine, Posebni odjel Federalnog tužilaštva Federacije BiH za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala podigao je optužnicu protiv premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka i još pet osoba u predmetu "Munjić i drugi", poznatom i kao afera "Spengavanje".
SDP Nikšiću daje nepodijeljenu podršku, od sudije traži da pročita "tzv. dokaze"
Za razliku od zahtjeva koje su Helez i Mijatović upućivali 2020. godine, SDP BiH sada ne zahtijeva ostavku premijera niti njegovo isključenje iz stranke.
Naprotiv, stranka je zvaničnim saopćenjem stala iza svog predsjednika.
"Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine u potpunosti daje nepodijeljenu podršku predsjedniku Nerminu Nikšiću u procesu koji protiv njega vodi POSKOK", navodi se u saopćenju SDP-a BiH.
Iz stranke su se obratili i postupajućem sudiji.










