SDP BIH za Novalića tražio ostavke, a za svog lidera Nikšića vidi "duboku državu"

Redakcija Mostar

Dva slučaja, dvije optužnice protiv premijera Federacije BiH i pitanje: U čemu se SDP danas razlikuje od SDA, čije je postupanje u slučaju Fadila Novalića prije šest godina oštro kritikovao?

Kada je u decembru 2020. godine podignuta optužnica protiv tadašnjeg premijera Federacije BiH Fadila Novalića u predmetu "Respiratori", potpredsjednici SDP-a BiH Zukan Helez i Vojin Mijatović zahtijevali su njegovu hitnu ostavku, isključenje iz SDA, ali i povlačenje Bakira Izetbegovića iz političkog života. SDA je, međutim, branila Novalića, baš kao što SDP danas brani svog predsjednika Nermina Nikšića, protiv kojeg je 20. novembra podignuta optužnica u aferi "Spengavanje". SDA je ostala uz Novalića i nakon pravosnažne presude, tokom izdržavanja četverogodišnje zatvorske kazne, pozivajući se, između ostalog, na izdvojeno mišljenje sudije Branka Perića. Novalićeva odbrana obratila se i Evropskom sudu za ljudska prava, po čijoj predstavci, prema dostupnim informacijama, još nije objavljena konačna odluka. Sada, šest godina nakon zahtjeva za Novalićevom ostavkom, SDP pruža "nepodijeljenu podršku" Nikšiću i govori o "dubokoj državi" i navodnoj sprezi tužilaštva, medija i obavještajnih struktura. Sam Nikšić odbacuje optužbe, dok je Tužilaštvo uz optužnicu predložilo i mjere zabrane obavljanja dužnosti za njega i federalnog ministra unutrašnjih poslova Ramu Isaka, piše N1.

Dva slučaja, dvije optužnice protiv premijera Federacije BiH i pitanje: U čemu se SDP danas razlikuje od SDA, čije je postupanje u slučaju Fadila Novalića prije šest godina oštro kritikovao?

SDA je tada branila svog premijera, a SDP danas pruža punu podršku vlastitom predsjedniku i federalnom premijeru Nerminu Nikšiću. Međutim, postoji i značajna razlika: Bakir Izetbegović, kao tadašnji predsjednik SDA, nije bio obuhvaćen optužnicom u predmetu "Respiratori", dok je Nermin Nikšić, aktuelni predsjednik SDP-a, jedan od optuženih u aferi "Spengavanje".

Uprkos tome, Helez i Mijatović tada su zahtijevali i Izetbegovićevu ostavku i povlačenje iz političkog života, dok SDP danas ne traži ostavku vlastitog predsjednika, nego mu pruža "nepodijeljenu podršku".

Helez i Mijatović 2020. godine: Novalić da odmah podnese ostavku, Izetbegović da ode iz politike

Nakon što je 4. decembra 2020. godine Tužilaštvo Bosne i Hercegovine podiglo optužnicu protiv tadašnjeg premijera Fadila Novalića i drugih u predmetu "Respiratori", potpredsjednici SDP-a BiH Zukan Helez i Vojin Mijatović javno su pozvali rukovodstvo SDA da Novalića isključi iz stranke.

Pozvali su Bakira Izetbegovića i rukovodstvo SDA da, po ugledu na SDP BiH, isključe Novalića zbog podizanja optužnice.

Njihov zahtjev nije se zaustavio samo na Novaliću. Tražili su i političku odgovornost tadašnjeg predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, iako on nije bio optužen u ovom predmetu.

"Također pozivamo Fadila Novalića da odmah podnese ostavku na mjesto predsjednika Vlade Federacije BiH! Bakira Izetbegovića pozivamo da žurtno podnese ostavku na mjesto predsjednika SDA i povuče se iz političkog života! Ne veje snijeg da pokrije brijeg, već da svaka zvjerka pokaže trag!", poručili su tada Helez i Mijatović.

Za dvojicu tadašnjih potpredsjednika SDP-a podizanje optužnice bilo je dovoljno da zatraže ostavku federalnog premijera, njegovo isključenje iz stranke i odlazak predsjednika te stranke iz politike, ne čekajući sudsku presudu.

SDA branila Novalića i nakon presude: Pozivanje na izdvojeno mišljenje Branka Perića

SDA nije prihvatila zahtjeve Heleza i Mijatovića. Naprotiv, nastavila je pružati političku podršku Novaliću tokom sudskog postupka, a takav stav zadržala je i nakon pravosnažne presude.

Kada je Sud BiH 5. aprila 2023. godine izrekao prvostepenu presudu, SDA je saopćila da je ona politički motivirana i donesena pod pritiskom politike i stranih ambasadora.

Kao jedan od argumenata navela je izdvojeno mišljenje tadašnjeg predsjedavajućeg sudskog vijeća Branka Perića, koji se nije složio s osuđujućom odlukom ostale dvojice članova vijeća.

Perić je u izdvojenom mišljenju iznio stav da Tužilaštvo nije dokazalo određene navode iz optužnice, između ostalog ni da su se optuženi udružili radi nezakonite nabavke respiratora.

Novalić je u međuvremenu pravosnažno osuđen na četiri godine zatvora, a na izdržavanje kazne u državnom zatvoru u Vojkovićima stupio je u martu 2024. godine.

Ni pravosnažna presuda nije promijenila stav SDA prema nekadašnjem federalnom premijeru.

U zaključcima Predsjedništva SDA od 16. decembra 2024. godine stranka je ponovo dovela u pitanje postupanje pravosuđa, pozivajući se na izdvojeno mišljenje Branka Perića, ali i sudije Ustavnog suda BiH Mirsada Ćemana.

"Očigledno je postojanje pravosudno-političkog sprega, koji je za cilj imao ostvarivanje političke i lične koristi zloupotrebom pravosudnog sistema", navela je tada SDA.

Podrška Novaliću nastavljena je i tokom 2026. godine.

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović u martu je, gostujući na Federalnoj televiziji, govorio o mogućnosti Novalićevog uslovnog otpusta i njegovom odbijanju da traži pomilovanje.

Izetbegović je kazao da Novalić sebe smatra nevinim i da želi sudskim putem ukloniti teret presude sa svog imena.

Govoreći o mogućnosti da Novalić podnese zahtjev za izlazak na slobodu, Izetbegović je poručio da bi ga podržali u tome.

Tako je SDA nastavila politički podržavati Novalića i nakon što je osuđen i počeo izdržavati zatvorsku kaznu.

Predmet pred Evropskim sudom za ljudska prava: Konačna odluka nije javno objavljena

Nakon pravosnažne presude i odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, pravni tim Fadila Novalića obratio se Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

Ustavni sud BiH je u novembru 2024. godine djelimično usvojio apelacije Novalića i Fahrudina Solaka, utvrdivši povredu pretpostavke nevinosti u vezi s izjavama pojedinih javnih zvaničnika. Međutim, nije ukinuo njihove osuđujuće presude niti naložio ponavljanje postupka.

U julu 2025. godine pojavile su se medijske tvrdnje da je Evropski sud za ljudska prava presudio u korist Novalića i Solaka i naložio njihovo oslobađanje. Te informacije demantovali su predstavnici Bosne i Hercegovine pred Sudom u Strasbourgu, pojašnjavajući da je predmet dostavljen na izjašnjenje i da je postupak tada bio u početnoj fazi.

U augustu iste godine objavljeno je da je Sud BiH dobio pitanja iz Strasbourga na koja je trebalo dostaviti odgovore.

Prema javno dostupnim informacijama, konačna odluka Evropskog suda za ljudska prava po njihovim predstavkama još nije objavljena.

Šest godina kasnije: Optužnica protiv Nikšića i Isaka, zatražene i mjere zabrane

U petak, 20. novembra 2026. godine, Posebni odjel Federalnog tužilaštva Federacije BiH za suzbijanje korupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala podigao je optužnicu protiv premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, federalnog ministra unutrašnjih poslova Rame Isaka i još pet osoba u predmetu "Munjić i drugi", poznatom i kao afera "Spengavanje".

SDP Nikšiću daje nepodijeljenu podršku, od sudije traži da pročita "tzv. dokaze"

Za razliku od zahtjeva koje su Helez i Mijatović upućivali 2020. godine, SDP BiH sada ne zahtijeva ostavku premijera niti njegovo isključenje iz stranke.

Naprotiv, stranka je zvaničnim saopćenjem stala iza svog predsjednika.

"Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine u potpunosti daje nepodijeljenu podršku predsjedniku Nerminu Nikšiću u procesu koji protiv njega vodi POSKOK", navodi se u saopćenju SDP-a BiH.

Iz stranke su se obratili i postupajućem sudiji.

"Tražimo od postupajućeg sudije da prije eventualnog potvrđivanja pomno i detaljno iščita tekst i tzv. dokaze u procesu. Uvjereni smo da će tokom procesa, ukoliko optužnica bude potvrđena, predsjednik Nikšić i ostali optuženi u potpunosti dokazati svoju nevinost."

SDP je tako u slučaju svog predsjednika zauzeo drugačiji politički stav od onoga koji su njegovi potpredsjednici ranije zagovarali kada je optužnica podignuta protiv Fadila Novalića.

Nikšić odbacuje optužbe: "Ni jedna riječ iz inkriminacije nije istinita"

Nakon podizanja optužnice oglasio se i sam Nermin Nikšić, koji je odbacio navode Tužilaštva, tvrdeći da je za optužnicu ponovo saznao iz medija.

Poručio je da poštuje rad pravosudnih institucija i da je spreman sarađivati s njima kako bi se utvrdile sve relevantne činjenice.

Istakao je i da ostaje pri ranije iznesenim sumnjama da postoji sprega političko-sigurnosnih struktura.

Podsjetio je da je Tužilaštvo Kantona Sarajevo ranije donijelo odluku o neprovođenju istrage, uz obrazloženje da prijavljeno djelo nije krivično djelo. Zbog toga je postavio pitanje šta se u međuvremenu promijenilo.

Nikšić tvrdi da nijedna riječ iz inkriminacije koja mu se stavlja na teret nije istinita te da su on i njegova odbrana već tokom istražnog postupka opovrgli navode Tužilaštva, koristeći dokaze koje je pribavilo samo Tužilaštvo, ali i one koje su dostavili tokom njegovog ispitivanja.

Naglasio je da je podržao uspostavljanje Posebnog odjela Federalnog tužilaštva jer su Federaciji potrebne snažne i nezavisne pravosudne institucije.

"Ne tražim nikakav poseban tretman, već zakonit i nepristrasan postupak", poručio je Nikšić, insistirajući da pravosuđe mora biti nezavisno od politike i da zakon treba jednako važiti za sve.

Stojanović za N1: Vjerujem da će Nikšić dokazati nevinost, ne želi poređenja s Novalićem

Podršku Nerminu Nikšiću pružio je i potpredsjednik Federacije BiH i član Glavnog odbora SDP-a Igor Stojanović, koji je 20. novembra govorio za N1.

Komentarišući podizanje optužnice protiv predsjednika svoje stranke, Stojanović je izrazio čuđenje zbog načina na koji su informacije dospjele u javnost, navodeći da mu je neobično što su, prema njegovim riječima, mediji saznali za optužnicu prije samog Nikšića.

Naglasio je da treba poštovati pretpostavku nevinosti i sačekati sudsku provjeru optužnice.

"Ja duboko vjerujem da će predsjednik Nikšić dokazati svoju nevinost", poručio je Stojanović.

Posebnu pažnju privukao je njegov odgovor na pitanje o poređenju sa slučajem bivšeg federalnog premijera Fadila Novalića.

Stojanović nije želio povlačiti paralele između dva slučaja, ističući da optužnica protiv Nikšića tek treba proći sudsku provjeru.

Poručio je da ne namjerava osporavati rad pravosudnih institucija onako kako su to, prema njegovoj ocjeni, činili pojedini članovi SDA u slučaju Novalića.

Govoreći o mogućnosti da Nikšiću bude zabranjeno obavljanje funkcije premijera Federacije BiH, Stojanović je naveo da institucije neće ostati blokirane.

Pozvao se na odredbe Zakona o Vladi FBiH koje uređuju zamjenu premijera u slučaju njegove spriječenosti da obavlja dužnost, poručujući da ne očekuje potpuni zastoj u funkcionisanju Federalne vlade.

Od zahtjeva za ostavkama do optužbi o "dubokoj državi"

U saopćenju povodom optužnice protiv Nikšića SDP BiH navodi da podržava neovisan rad pravosuđa, ali istovremeno iznosi ozbiljne tvrdnje na račun pojedinaca iz tužilačkih krugova.

U stranci smatraju da se informacije iz tužilačkih spisa ciljano dostavljaju medijima te da se takvim postupanjem pokušava utjecati na političke procese i formiranje vlasti.

"Očiglednom smatramo namjeru da se putem tempiranih medijskih kampanja putem pojedinaca iz tužilačkih krugova utiče na izborne procese, te procese uspostave zakonodavne i izvršne vlasti", navedeno je u saopćenju.

SDP tvrdi da pojedinci iz tužilaštva, u dosluhu s određenim medijskim i obavještajnim strukturama, učestvuju u kreiranju onoga što nazivaju "dubokom državom", koja direktno utječe na političke strukture i procese.

Iz stranke su zatražili od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH da detaljno istraži navodne veze pojedinaca iz tužilačkih krugova s medijskim i obavještajnim strukturama.

SDP također problematizira činjenicu da je, prema njihovim tvrdnjama, o istom pitanju ranije donesena odluka o neprovođenju istrage zbog nepostojanja elemenata krivičnog djela, nakon čega je ipak pokrenuta istraga i podignuta optužnica.

Takve okolnosti, smatraju u SDP-u, zahtijevaju preispitivanje postupanja pojedinih tužilaca.

Za Novalića ostavka, za Nikšića podrška: U čemu se SDP danas razlikuje od SDA?

Poređenje reakcija iz decembra 2020. i novembra 2026. godine pokazuje razliku u političkim zahtjevima koje su predstavnici SDP-a iznijeli nakon podizanja optužnica.

Kada je optužen Fadil Novalić, tadašnji potpredsjednici SDP-a Helez i Mijatović nisu čekali pravosnažnu sudsku presudu. Zatražili su njegov odlazak s premijerske funkcije, isključenje iz SDA i povlačenje predsjednika te stranke iz politike.

SDA je, s druge strane, branila Novalića i nastavila mu pružati podršku nakon pravosnažne presude, dovodeći u pitanje postupanje pravosuđa i pozivajući se na izdvojeno mišljenje sudije Branka Perića.

Kada je optužen Nermin Nikšić, SDP u zvaničnom saopćenju nije zatražio nijednu od mjera koje su njegovi potpredsjednici tražili za Novalića. Umjesto toga, stranka izražava uvjerenje u njegovu nevinost, daje mu punu podršku i iznosi sumnje u postupanje dijela pravosuđa.

Zašto su Helez i Mijatović 2020. godine odmah nakon podizanja optužnice zahtijevali ostavku Fadila Novalića i njegovo isključenje iz SDA, ali i povlačenje Bakira Izetbegovića, koji nije bio optužen, dok SDP šest godina kasnije, nakon podizanja optužnice protiv vlastitog predsjednika Nermina Nikšića, ne traži njegovu ostavku nego mu pruža "nepodijeljenu podršku"?

Pitanje dolazi i u trenutku kada Posebni odjel Federalnog tužilaštva predlaže sudu zabranu obavljanja funkcije premijera Federacije BiH Nikšiću, uz više od 60 predloženih svjedoka i više od 500 materijalnih dokaza.

Igor Stojanović, također visoki funkcioner SDP-a, insistira da treba sačekati sudsku odluku i ne želi povlačiti paralele s Novalićem.

Za razliku od zahtjeva upućenih Novaliću i Izetbegoviću, SDP u najnovijem saopćenju ne spominje mogućnost Nikšićevog povlačenja s premijerske funkcije ili odlaska iz političkog života.

Naprotiv, saopćenje završava porukom da stranka nastavlja raditi u interesu građana Bosne i Hercegovine na čelu s predsjednikom Nerminom Nikšićem, koji uživa njeno poštovanje i podršku.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.

SDP BIH za Novalića tražio ostavke, a za svog lidera Nikšića vidi "duboku državu"