Moskva od BiH traži izručenje Ruskinje zbog terorizma, ona zatražila azil

Rusija traži od Bosne i Hercegovine izručenje svoje državljanke Arine Iusifove, koju tereti za učestvovanje u aktivnostima terorističke organizacije, dok je ona u BiH zatražila azil i negira optužbe Moskve.

Iusifova je u petak, 25. septembra, izvedena pred Sud Bosne i Hercegovine, gdje je održano ročište u ekstradicijskom postupku. Razmatran je prijedlog Tužilaštva BiH o njenom daljem zadržavanju u ekstradicijskom pritvoru, kao i uslovi za eventualno izručenje Rusiji.

Prema zvaničnom rasporedu Suda BiH, predmet protiv Iusifove vodi se pod oznakom S1 3 K 055468 26 Eks, a ročište je održano pred sutkinjom Senom Uzunović.

Rusija Iusifovu potražuje putem međunarodne potjernice NCB Interpola Moskva zbog sumnje da je učestvovala u aktivnostima terorističke organizacije.

Tužilaštvo BiH zatražilo je nastavak pritvora pozivajući se na postojanje međunarodne potjernice i navode iz dokumentacije ruskih vlasti prema kojima Iusifova tamošnjim organima nije dostupna od 2014. godine.

Iusifova je uhapšena krajem augusta u Sarajevu, nakon što je iz Turske doputovala u Bosnu i Hercegovinu zajedno s ocem i troje maloljetne djece.

Ona je pred Sudom BiH negirala da je učestvovala u terorističkim aktivnostima.

Njena odbrana zatražila je da joj umjesto pritvora budu određene mjere zabrane kako bi mogla biti sa svoje troje djece, koja se trenutno nalaze s njenim ocem u iznajmljenom smještaju u Sarajevu.

Odbrana tvrdi da dokumentacija koju je Rusija dostavila vlastima BiH ne sadrži dokaze o umiješanosti Iusifove u terorističke aktivnosti niti o njenom učestvovanju u oružanim grupama.

Iusifova je navela da je prije dolaska u BiH živjela u Turskoj, a da je Rusiju napustila 2014. godine zbog problema koje je tamo imao njen suprug.

U međuvremenu je podnijela zahtjev za azil u Bosni i Hercegovini. Zahtjev za azil podnijeli su i njeno troje djece te otac.

Odbrana kao dodatni argument protiv pritvora navodi da Iusifova kod sebe nema pasoš, jer joj je putna isprava oduzeta u okviru postupka, zbog čega smatra da se rizik od njenog bijega može kontrolirati blažim mjerama.

Sud BiH ranije je odbio prijedlog da joj privremeni pritvor bude ukinut i zamijenjen mjerama zabrane. Tada je odlučeno da pritvor može trajati do dostavljanja zahtjeva za izručenje i ekstradicijske dokumentacije, odnosno do nove odluke Suda, ali najduže 40 dana od hapšenja – do 27. septembra.

Sud BiH sada mora donijeti novu odluku o njenom ekstradicijskom pritvoru najkasnije do nedjelje.

Slučaj Iusifove nije prvi u kojem je Rusija od Bosne i Hercegovine tražila izručenje osobe osumnjičene za terorizam, a koja je u BiH zatražila međunarodnu zaštitu.

BiH je ranije odbila izručiti Rusiji Selimu Hadisovu, koju su ruske vlasti također tražile zbog sumnji povezanih s terorizmom. Hadisova je nakon toga, zajedno sa svoje troje djece, dobila status izbjeglice u Bosni i Hercegovini.

Institucije Evropske unije i organizacije za zaštitu ljudskih prava ranije su upozoravale na mogućnost zloupotrebe međunarodnih policijskih i pravnih instrumenata, uključujući INTERPOL-ove potjernice, za prekogranični progon osoba koje se nalaze izvan države koja ih potražuje.