Nova vlada koja bi trebalo da bude izglasana u parlamentu u drugoj polovini oktobra neće biti ekspertska i nosioci tri liste nove parlamentarne većine trebalo bi da preuzmu čelne pozicije: Zdravko Krivokapić da bude novi mandatar, dok bi Aleksa Bečić i Dritan Abazović zauzeli pozicije potpredsjednika u novoj izvršnoj vlasti, saznaje Pobjeda iz više izvora iz nove parlamentarne većine ali i diplomatskih izvora.
Iako je odmah poslije izbora lider Građanskog pokreta URA najavio formiranje “čiste, ekspertske vlade”, nakon brojnih konsultacija unutar tri koalicije, kao i sa predstavnicima zemalja Kvinte, izvjesno je da će nova izvršna vlast morati da se obrazuje na osnovu principa koji su, uz jasne preporuke Zapada, definisani u sporazumu.
To znači da u novoj vladi, ali i ključnim upravama, neće moći da budu pojedine ličnosti iz Demokratskog fronta i partnera iz koalicije Za budućnost Crne Gore koje su do sada prepoznate po izrazitim anti-NATO i antizapadnim pogledima i koji su direktno povezani sa radikalnim krugovima u Beogradu i Moskvi.
To se, prije svega, odnosi na lidere Demokratskog fronta Andriju Mandića i Milana Kneževića, prvostepeno osuđenim za terorizam u pokušaju, kao i Nebojšu Medojevića, osumnjičenog za pranje novca, prepoznatog kao člana ultradesničarskog pokreta Štiva Benona.
Pod “embargom” je i Marko Milačić, koji otvoreno zastupa stavove Moskve i koji je poznat po ritualnom paljenju NATO zastave u Podgorici.
Prema saznanjima Pobjede, iz Berlina, Vašingtona i Londona stigle su vrlo jasne poruke da bi direktnim uključivanjem “radikalnih političara” u izvršnu vlast nova parlamentarna većina značajno odstupila od usvojenih principa koji favorizuju prozapadnu orijentaciju Crne Gore.
“I njemački, britanski i američki diplomatski predstavnici jasno su preporučili da ministarstva koja imaju direktnu vezu sa evroatlantskim integracijama, kao što su Ministarstvo odbrane, Ministarstvo vanjskih poslova i Ministarstvo unutrašnjih poslova, kao i određene bezbjednosne institucije kao ANB, ne mogu biti u rukama političara koji su protiv državne politike vezivanja za Zapad”, kazao je za Pobjedu inostrani diplomata, dobro upućen u razgovore stranih ambasada sa čelnicima trojne koalicije.
Nasuprot tome, u javnim nastupima lidera Demokratskog fronta izvjesna su očekivanja da budu na čelu nekih institucija i ministarstava koje su, po njima, bitne za “demontažu sistema vlasti Mila Đukanovića“.
Tako su Mandić i Medojević na zajedničkoj konferenciji za novinare prije neki dan istakli da nova vlada “mora biti politička”, a lider PzP-a je direktno istakao svoju kandidaturu, “kao najboljeg poznavaoca tranzicije u regionu”, istakavši da se ne smije dozvoliti da “djelovi poraženog sistema podignu glavu”.
Njihov koalicioni kolega Milan Knežević je, gostujući na A1, televiziji odbjeglog tajkuna Duška Kneževića, indirektno najavio vlastitu “nominaciju” za prvog čovjeka Agencije za nacionalnu bezbjednost
“Ne mogu ni da potvrdim ni da demantujem informacije da ću biti direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost”, zagonetno je kazao Knežević.
Knežević ni teoretski u ovom momentu ne bi mogao da bude ni kandidat jer po zakonu o ANB-u direktor ne smije da bude član stranke niti stranački angažovan. Po zakonu o ANB-u, direktor se bira na pet godina, duže od mandata jedne vlade.
No, citirane izjave prvenstveno pokazuju da se iza kulisa nove pobjedničke koalicije vodi politička kombinatorika u kojoj Demokratski front nastoji da ne bude izbačen iz igre za ključna ministarstva u novoj vladi.
Prije svega, čelnici najjačeg saveza nove parlamentarne većine smatraju da, zbog broja poslaničkih mandata (27), Front mora da dobije i proporcionalni broj funkcionerskih mjesta u novoj vlasti, kao i zastupljenost njihovog kadra po dubini sistema.
Kako sada teku pregovori, za ministra-vanjskih poslova najvjerovatnije će biti izabran neko iz krugova koalicije Crno na bijelo i ljudi iz koncerna Vijesti koji su u otvorenom političkom partnerstvu sa dijelom nove parlamentarne većine.
